Charles Dickens, jedan od najvećih pripovjedača u povijesti književnosti, poznat je po svojim detaljnim prikazima viktorijanskog društva i beskompromisnoj kritici socijalnih nepravdi. Njegove najbolje knjige ne samo da su se uvrstile među najbolje knjige svih vremena, već su i neiscrpna inspiracija za brojne filmske adaptacije. U ovom članku, želimo vam predstaviti osam filmova koji izvrsno prikazuju narativnu moć Charlesa Dickensa, ističući kako njegova literarna djela ostaju relevantna i u suvremenom dobu.
Kroz povijest, najbolje knjige Charlesa Dickensa poput “Velikih očekivanja” i “Božićna priča” bile su predložak za brojne filmske verzije koje su uspjele uhvatiti duh originala i prilagoditi ga vizualnom jeziku. Ovi filmovi ne samo da oživljavaju njegove kompleksne likove i zaplete, već i uspješno prenose njegovu duboku socijalnu svijest, koja je i danas odjek u srcima gledatelja.
Kao stručnjaci za umjetnost, posebno smo osjetljivi na načine na koje se literatura i film mogu preplitati, stvarajući nova značenja i nove načine doživljaja klasičnih djela.
Pridružite nam se dok istražujemo kako su redatelji i scenaristi kroz desetljeća koristili filmski medij da bi istaknuli ne samo bogatstvo Dickensovih naracija, već i njegovu sposobnost da oslika kompleksnost ljudskog iskustva. Kroz ovih osam primjera, vidjet ćete kako moderni pristupi mogu dodatno osvježiti i pojačati poruke koje je Dickens težio prenijeti.
Charles Dickens i adaptacije njegova narativa
Charles Dickens, čije su djelo i likovi duboko ukorijenjeni u kanonu svjetske književnosti, autor je nekih od najboljih knjiga svih vremena. Njegova djela, poput “Olivera Twista”, “David Copperfielda”, i “Priča o dva grada”, proslavila su ga kao majstora pripovijedanja i kritičara društvenih nepravdi viktorijanskog doba. Dickensove najbolje knjige neumorno istražuju teme siromaštva, nepravde, i borbe za bolji život, čineći ih idealnim izvorom za filmske adaptacije koje teže prikazati složenost ljudske prirode i društvene okoline.
Filmovi zasnovani na njegovim romanima pružaju gledateljima vizualno bogatu interpretaciju njegovih slojevitih narativa, dodajući novu dimenziju razumijevanju i doživljaju njegovih priča. Ovi filmski prikazi ne samo da odražavaju vremenski kontekst u kojem su Dickensove priče nastale, već i prilagođavaju njegov univerzalni apel suvremenim gledateljima širom svijeta.
1. “David Copperfield” (1935.)
“David Copperfield”, snimljen 1935. godine, jedan je od najranijih i najhvaljenijih filmskih adaptacija Dickensovog istoimenog romana. Režirao ga je George Cukor, a film se ističe svojom vjernom adaptacijom i impresivnom produkcijom koja uspijeva dočarati bogatstvo i složenost Dickensova narativa.
Radnja filma
Film prati životni put Davida Copperfielda od siromašnog djetinjstva do uspješnog pisca, pri čemu se istražuju teme zlostavljanja, izgubljenosti i otkupljenja. Upravo ta vjerna adaptacija detalja iz jedne od najboljih knjiga Charlesa Dickensa omogućuje filmu da duboko zaroni u emocionalni svijet likova.
Glumačka postava
Glumačka postava ovog klasika uključuje Freddieja Bartholomewa kao mladog Davida i W.C. Fieldsa kao gospodina Micawbera, čiji je lik jedan od najzabavnijih i najtragičnijih u cijelom Dickensovom opusu. Njihove izvedbe dodatno pojačavaju emotivni dojam priče i pomažu publici da se poveže s likovima.
Vizualni stil i produkcija
Vizualni stil filma “David Copperfield” detaljno oslikava viktorijansko doba, od kostima do scenografije, čime se gledateljima pruža autentičan osjećaj vremena i mjesta koje Dickens tako majstorski opisuje u svojim romanima. Ova pažnja prema detaljima ključna je za uspjeh adaptacije, jer omogućuje da se kompleksnost Dickensovih najboljih knjiga učinkovito prenese na filmsko platno.
Ova adaptacija je samo jedan primjer kako se filmska umjetnost može koristiti za pristupanje i reinterpretaciju literarnih djela, čime se omogućuje da Charles Dickens i njegove najbolje knjige svih vremena i dalje žive kroz generacije gledatelja.
2. “Velika očekivanja” (1946.)
“Velika očekivanja”, filmska adaptacija iz 1946. godine, smatra se jednom od najuspješnijih filmskih interpretacija djela Charlesa Dickensa. Režirao ga je David Lean, a film je poznat po svojoj sposobnosti da dočara dubinu i emocionalnu snagu koju Dickensove najbolje knjige prenose svojim čitateljima.
Radnja filma
Film prati život Pipa, siročeta koje neočekivano naslijedi veliko bogatstvo od anonimnog dobročinitelja, što mu omogućuje da napusti svoj skromni život i počne novi, kao gospodin u Londonu. Kroz Pipovu priču, film istražuje teme socijalne mobilnosti, ljubavi, izdaje i gubitka, koje su ključne u Dickensovom romanu, jednom od najboljih knjiga svih vremena.
Glumačka postava
John Mills briljira u ulozi odraslog Pipa, dok mu mladi Anthony Wager daje nevinost i znatiželju. Jean Simmons kao mlada Estella i Valerie Hobson kao njezina odrasla verzija, oboje pružaju slojevite interpretacije koje dodatno naglašavaju složenost i emotivnu težinu priče.
Vizualni stil i produkcija
Vizualni stil filma “Velika očekivanja” odražava gotičku atmosferu koju Dickens često koristi u svojim djelima. Mračne, tjeskobne scene na groblju i u Satis House savršeno dočaravaju osjećaj tajanstvenosti i predodređenosti koji je u srži romana. Scenografija i kostimi pažljivo su osmišljeni kako bi odrazili promjene u Pipovom statusu i unutarnjim sukobima, pridonoseći bogatstvu vizualnog pripovijedanja koje komplementira Dickensov narativ.
Kritički prijem i naslijeđe
Film “Velika očekivanja” dočekan je s velikim odobravanjem, kako od kritičara tako i od publike, i često se navodi kao jedna od najboljih adaptacija Charlesa Dickensa. Njegova sposobnost da zadrži duh originala dok istovremeno pruža jedinstvenu vizualnu interpretaciju učinila ga je ključnim djelom u filmskoj historiji i daljnjem razumijevanju kako se Dickensove najbolje knjige mogu adaptirati za veliki ekran.
Ovaj film ne samo da potvrđuje važnost Charlesa Dickensa u književnosti, već i pokazuje kako njegova djela, iako ukorijenjena u specifičnom vremenu i mjestu, ostaju univerzalna i neiscrpna inspiracija za umjetnike različitih medija.
2. “Oliver Twist” (1948.)
“Oliver Twist”, jedna od najpoznatijih filmskih adaptacija djela Charlesa Dickensa, režirao je David Lean 1948. godine. Ovaj film izuzetno vjerno prenosi Dickensov narativ, čime uspješno dočarava surovost i emocije iz originalnog romana, koji se često navodi kao jedna od najboljih knjiga svih vremena.
Radnja filma
Film prati tragičnu i uzbudljivu priču o Oliveru Twistu, siročetu koje bježi iz sirotišta i završava u Londonu gdje upada u ruke Fagina, vođe bande džepara. Priča istražuje teme zlostavljanja, iskorištavanja i potrage za ljubavlju i pripadanjem, koje su temeljni elementi Dickensovih djela. Kroz ove zgode, Dickens ne samo da kritizira društvene nepravde svog vremena, već i izlaže nepokolebljivu ljudsku duhovnost i snagu.
Glumačka postava
Alec Guinness donosi memorabilnu interpretaciju Fagina, dok mladi John Howard Davies u ulozi Olivera Twist daje dirljivu i uvjerljivu izvedbu. Ovaj film je posebno poznat po izvanrednom prikazu likova koji su duboko ukorijenjeni u Dickensovom stilu pripovijedanja, čime se naglašava složenost i emotivna dubina koje Charles Dickens majstorski prenosi u svojim najboljim knjigama.
Vizualni stil i produkcija
Vizualni stil filma je mračan i atmosferičan, što odražava gotičke elemente Dickensovih romana. Scenografija i kostimi detaljno su rekonstruirani kako bi se vjerno dočaralo viktorijansko doba, a upotreba svjetla i sjene dodatno potencira osjećaj opasnosti i misterije koji prati Oliverove peripetije. Ovaj vizualni pristup ne samo da pojačava dramatičnost radnje, već i pojašnjava kako se surovost i ljepota mogu preplesti u Dickensovom narativu.
Kritički prijem i naslijeđe
“Oliver Twist” odlikuje se visokom ocjenom kritičara i smatra se jednim od filmova koji najbolje prikazuju narativnu moć Charlesa Dickensa. Film nije samo uspješno adaptirao jednu od najboljih knjiga svih vremena, već je i pomogao u popularizaciji Dickensovih tema i likova širom svijeta, čime je doprinio trajnoj relevantnosti njegovog djela.
Kroz ovu filmsku adaptaciju, Charles Dickens i njegove najbolje knjige ostaju živi i relevantni za suvremenu publiku, dok film “Oliver Twist” nastavlja inspirirati i oduševljavati gledatelje svojom složenošću i emotivnom snagom, potvrđujući time univerzalnost i vječnost Dickensovog literarnog genija.
4. “Božićna priča” (1951.)
“Božićna priča”, poznat i kao “Scrooge”, film je iz 1951. godine koji se smatra jednom od najboljih adaptacija Charlesa Dickensa. Ovaj film, temeljen na Dickensovoj noveli “A Christmas Carol”, redatelja Briana Desmonda Hursta, ističe se svojom sposobnošću da prenese duboke emotivne i moralne poruke koje čine ovu priču jednom od najboljih knjiga svih vremena.
Radnja filma
Film priča priču o Ebenezeru Scroogeu, škrtom i ciničnom starcu čiji se život mijenja jedne božićne noći kada ga posjete duhovi Božića Prošlog, Sadašnjeg i Budućeg. Kroz ova mistična putovanja, Scrooge se suočava s posljedicama svojih sebičnih izbora i shvaća važnost milosrđa, suosjećanja i zajedništva, što su ključne vrijednosti koje Charles Dickens uvijek ističe u svojim djelima.
Glumačka postava
Alastair Sim u ulozi Ebenezera Scroogea ostvaruje jednu od svojih najzapamćenijih izvedbi. Simova interpretacija Scroogea, od početnog odbacivanja svake radosti do konačne emocionalne transformacije, duboko je emotivna i uvjerljiva, te potpomaže gledateljima da istinski dožive transformaciju koja je srž Dickensove priče.
Vizualni stil i produkcija
Vizualni aspekti filma “Božićna priča” uspješno odražavaju gotički ugođaj koji je često prisutan u Dickensovim djelima. Scenografija i kostimi vjerno dočaravaju viktorijansku Englesku, dok upotreba svjetla i sjene pridonosi stvaranju tjeskobne i ponekad jezive atmosfere koja je ključna za dočaravanje supernaturalnih elemenata priče. Ova pažnja prema detaljima pomaže u prenošenju univerzalnih poruka i osjećaja koji su razlog zašto se Dickensova djela smatraju nekima od najboljih knjiga svih vremena.
Kritički prijem i naslijeđe
“Božićna priča” od 1951. godine redovito se spominje kao jedan od najboljih filmova koji prikazuju Dickensovu narativnu moć. Ovaj film ne samo da je stekao status klasika tijekom godina, već je i odigrao ključnu ulogu u popularizaciji “A Christmas Carol” kao božićnog standarda u mnogim kulturama širom svijeta. Kritičari i publika jednako cijene film zbog njegove vjerne adaptacije i sposobnosti da dočara emocionalnu i moralnu dubinu koja čini temelj Charlesa Dickensa i njegovih najboljih knjiga svih vremena.
Kroz ovu adaptaciju, “Božićna priča” ostavlja trajan utisak na gledatelje, nudeći ne samo zabavu već i važne životne lekcije, potvrđujući time vječnu relevantnost i snagu Dickensovih literarnih djela.
5. “Priča o dva grada” (1980.)
“Priča o dva grada”, televizijska adaptacija iz 1980. godine, bazirana na jednom od najambicioznijih i najemotivnijih romana Charlesa Dickensa, redatelja Jima Goddarda, ostaje jedna od najupečatljivijih interpretacija ovog klasičnog djela. Roman je ne samo jedan od najboljih knjiga Charlesa Dickensa već i jedna od najboljih knjiga svih vremena, poznata po svojoj dubokoj analizi ljubavi, gubitka i revolucionarnih promjena.
Radnja filma
Film se vrti oko sudbina glavnih likova, Charlesa Darnaya i Sydneya Cartona, tijekom turbulentnih godina Francuske revolucije. Charles Darnay, mladi plemić koji odbacuje svoje aristokratsko naslijeđe zbog neslaganja s nepravdama koje njegova obitelj provodi, i Sydney Carton, cinični ali duboko emotivni odvjetnik, čije su sudbine neraskidivo povezane. Kroz njihove priče, Dickens istražuje teme žrtvovanja, identiteta i društvene pravde, ističući kako osobne promjene odražavaju šire društvene turbulencije.
Glumačka postava
Chris Sarandon, koji tumači uloge i Charlesa Darnaya i Sydneya Cartona, majstorski prenosi kompleksnost i dualnost oba lika, doprinoseći snažnom emocionalnom učinku priče. Njegova sposobnost da prikaže duboku unutarnju borbu i evoluciju likova pomaže publici razumjeti i empatizirati s izazovima koje likovi prolaze.
Vizualni stil i produkcija
Film “Priča o dva grada” koristi bogatu scenografiju i detaljne kostime kako bi vjerno prikazao razdoblje Francuske revolucije. Vizualna reprezentacija Pariza i Londona iz tog doba ključna je za stvaranje atmosfere koja odražava kontrast između kaosa i reda, revolucije i stabilnosti, koji su centralni za Dickensov narativ. Detalji poput tamnih ulica Pariza ili sumornih sudnica Londona pojačavaju osjećaj nemira i neizvjesnosti koji prevladava u romanu.
Kritički prijem i naslijeđe
Ovaj film je dočekan s odobravanjem, kako zbog vjerne adaptacije tako i zbog sposobnosti da komunicira temeljne teme i emocije Dickensovog djela. “Priča o dva grada” uspješno prenosi Dickensovu poruku o moći osobne žrtve i transformacije, čineći ga jednim od filmova koji najbolje ilustriraju kako Charles Dickens i njegove najbolje knjige svih vremena nastavljaju odjekivati kroz generacije.
Kroz ovu adaptaciju, film ne samo da oživljava povijesni kontekst i likove romana, već i naglašava univerzalne ljudske teme koje čine Dickensova djela vječnim i relevantnim, potvrđujući njegov status kao jednog od najvećih pripovjedača u povijesti literature.
6. “Oliver Twist” (2005.)
Film “Oliver Twist” iz 2005. godine, režirao je Roman Polanski, predstavlja suvremenu adaptaciju jedne od najpoznatijih i najboljih knjiga Charlesa Dickensa. Ovaj film, s njegovim detaljnim pristupom scenografiji i režiji, uspijeva svježe i živopisno prenijeti Dickensov narativ, čime dodatno potvrđuje univerzalnost i trajnu privlačnost Dickensovih djela koja se smatraju među najboljim knjigama svih vremena.
Radnja filma
“Oliver Twist” prati priču siročeta Olivera koji, nakon bijega iz zloglasnog doma za siročad, dolazi u London gdje upada u društvo mladih džeparoša pod vodstvom lukavog Fagina. Film detaljno istražuje teme zlostavljanja, izolacije i potrage za pripadnošću, dok Oliver navigira kroz opasnosti i izazove svog novog života. Dickens koristi Oliverovu priču za kritiku društvenih nepravdi svoga vremena, a Polanski ovu tematiku prenosi s posebnom pažnjom na emocionalni razvoj likova.
Glumačka postava
Barney Clark kao Oliver Twist donosi ranjivost i nevinost potrebne za ovaj složeni lik, dok Ben Kingsley u ulozi Fagina majstorski prikazuje slojevitost i ambivalenciju svog lika. Kingsleyjeva interpretacija Fagina dodaje dubinu i nijanse koje su ključne za razumijevanje motivacija i okolnosti koje oblikuju ovu tragičnu figuru.
Vizualni stil i produkcija
Polanski je za “Oliver Twist” odabrao mračni, gotički vizualni stil koji naglašava tamnije aspekte Dickensove priče. Detaljna scenografija viktorijanskog Londona, sa svojim mračnim uličicama i sumornim ambijentima, stvara atmosferu koja je iznimno prikladna za prikaz teških životnih uvjeta koji dominiraju u romanu. Ova vizualna komponenta filma ne samo da pomaže u stvaranju imerzivnog iskustva, već i pojačava emocionalni utjecaj priče.
Kritički prijem i naslijeđe
Film “Oliver Twist” (2005) primio je pozitivne kritike zbog svoje vjernosti izvornom materijalu i sposobnosti da modernoj publici približi Dickensove teme. Iako su adaptacije Dickensovih djela često izazovne zbog složenosti njegovih narativa, Polanski uspijeva oživjeti esenciju romana, čineći ga relevantnim i pristupačnim novim generacijama gledatelja. Film ne samo da slavi genijalnost Charlesa Dickensa kao pisca, već i potvrđuje da su njegove najbolje knjige svih vremena i dalje vitalni dio kulturne baštine koja nadahnjuje, poučava i zabavlja.
Kroz ovu adaptaciju, “Oliver Twist” nastavlja svoj život u vizualnom mediju, pružajući novi uvid u klasične teme koje Dickens tako vješto istražuje, te dokazuje da je njegova literarna umjetnost vječna.
7. “Nicholas Nickleby” (2002.)
Film “Nicholas Nickleby” iz 2002. godine, adaptacija je jednog od manje poznatih, ali duboko resonantnih djela Charlesa Dickensa. Režirao ga je Douglas McGrath, a film uspijeva zadržati bogatstvo likova i narativa koje karakteriziraju Dickensove najbolje knjige, čime se ponovno potvrđuje Dickensov status kao autor nekih od najboljih knjiga svih vremena.
Radnja filma
Film prati život mladog Nicholasa Nicklebyja, koji nakon smrti svog oca, preuzima odgovornost za svoju majku i sestru. Nicholas i njegova obitelj brzo padaju u ruke zlog i pohlepnog ujaka Ralpha, čime započinje njihova borba za pravdu i bolji život. Film istražuje teme pohlepe, zloupotrebe moći i traženja dostojanstva u okrutnom svijetu, sve kroz prizmu Dickensove vješte karakterizacije i zapleta.
Glumačka postava
Charlie Hunnam u ulozi Nicholasa Nicklebyja pruža osvježavajuću interpretaciju ovog klasičnog junaka, dok Christopher Plummer kao Ralph Nickleby savršeno utjelovljuje manipulativnog i okrutnog antagonistu. Glumačka postava, koja uključuje i Anne Hathaway kao Madeleine Bray, dodatno obogaćuje film svojim snažnim izvedbama, koje dodaju slojevitost i emotivnu dubinu narativu.
Vizualni stil i produkcija
Film koristi živopisne scenografije i detaljne kostime kako bi se vjerno rekreirao Dickensov viktorijanski svijet, a time i atmosfera tog doba. Vizualni stil filma naglašava kontraste između siromaštva i bogatstva, čime se dodatno ističe društvena kritika inherentna Dickensovim djelima. Ova pažnja za detalje ne samo da pojačava vizualni doživljaj, već i pomaže publici da se u potpunosti uroni u priču.
Kritički prijem i naslijeđe
“Nicholas Nickleby” primljen je s pozitivnim kritikama zbog svoje sposobnosti da oživi jedno od Dickensovih kompleksnijih djela, pružajući uvid u manje poznate, ali jednako važne teme koje Dickens istražuje. Film je hvaljen zbog svoje vjerne adaptacije i sposobnosti da prenese Dickensov duh i moralne poruke, što ga čini važnim doprinosom kinematografskom naslijeđu Charlesa Dickensa.
Ovaj film, kao i mnoge druge adaptacije, potvrđuje kako Charles Dickens i njegove najbolje knjige svih vremena ostaju neiscrpan izvor inspiracije za filmaše. Kroz svoju vječnu relevantnost i univerzalne teme, Dickensova djela nastavljaju educirati, inspirirati i zabavljati publiku širom svijeta.
8. “Bleak House” (2005.)
Mini-serija “Bleak House” iz 2005. godine, adaptacija je jednog od najkompleksnijih i najobimnijih djela Charlesa Dickensa. Ova serija, koja se ističe svojom detaljnom produkcijom i snažnom naracijom, ponovno potvrđuje koliko su Dickensove najbolje knjige utjecajne i smatraju se jednima od najboljih knjiga svih vremena.
Radnja serije
“Bleak House” detaljno istražuje živote raznih likova koji su na različite načine povezani s dugotrajnim sudskim sporom poznatim kao Jarndyce i Jarndyce. Serija se fokusira na mladu i plemenitu Esther Summerson, koja otkriva misterije svoje prošlosti dok se susreće s korupcijom i moralnim propadanjem u viktorijanskom pravosuđu. Dickens kroz ovu priču istražuje teme pravde, nade i ljudske otpornosti u licu društvenih i pravnih nepravilnosti.
Glumačka postava
Anna Maxwell Martin kao Esther Summerson i Gillian Anderson kao Lady Dedlock pružaju nezaboravne izvedbe, dodajući slojevitost i emotivnu dubinu svojim likovima. Njihove interpretacije doprinose kompleksnom prikazu ljudskih sudbina koje se prepliću u okviru rigidnog i često nepravednog pravosudnog sustava.
Vizualni stil i produkcija
Vizualni prikaz serije “Bleak House” odlikuje se bogatim kostimima i autentičnim scenografijama koje vjerno dočaravaju viktorijansko doba. Detalji poput maglovitih ulica i sumornih interijera pravosudnih dvorana stvaraju atmosferu koja odražava opresivnu klimu pravosudnog spora i društvenih nepravdi koje Dickens tako majstorski opisuje u svojim najboljim knjigama.
Kritički prijem i naslijeđe
“Bleak House” je kritički iznimno hvaljen zbog svoje adaptacije i sposobnosti da oživi Dickensovu složenu priču, pružajući gledateljima dublji uvid u društvene probleme viktorijanskog doba. Serija nije samo vjerna originalnom tekstu, već uspijeva i oživjeti duh Dickensovih najboljih knjiga, čineći ih dostupnima i razumljivima suvremenoj publici.
Kroz ovu adaptaciju, “Bleak House” nastavlja utjecati na razumijevanje i cijenjenje Dickensovog opusa, potvrđujući njegov status kao autora čija djela ne samo da su klasificirana kao neke od najboljih knjiga svih vremena, već i kao djela koja neprestano izazivaju, obrazuju i fasciniraju gledatelje i čitatelje diljem svijeta.
Kroz ovaj filmski putovanje, imali smo priliku zaroniti duboko u svijet Charlesa Dickensa, čije su najbolje knjige, neosporno, jedne od najboljih knjiga svih vremena. Svaka od ovih adaptacija nam je otkrila novu dimenziju njegovih složenih narativa, dokazavši da je Dickensova literarna baština i dalje živa, relevantna i izuzetno pristupačna.
Filmovi poput “Oliver Twist”, “Bleak House” i “Božićna priča” nisu samo prenijeli priče iz viktorijanskog doba u naše vrijeme, već su nas i podsjetili na univerzalne teme poput pravde, empatije i ljudske otpornosti koje Dickens tako majstorski tka u svakom poglavlju svojih djela. Ove adaptacije su nas ponovno uvjerile da je sposobnost Dickensa da priča priče ne samo impresivna, već i duboko transformacijska.
Naša povezanost s likovima i pričama Charlesa Dickensa, koja prelazi granice vremena i medija, pokazuje snagu njegovog pisanja. Dok gledamo kako se njegove najbolje knjige oživljavaju na ekranu, ne možemo a da ne osjetimo divljenje prema njegovoj sposobnosti da istraži dubine ljudske duše, čineći njegove teme vječno relevantnim. Nema sumnje, Dickens ostaje jedan od najvažnijih pripovjedača u kanonu svjetske književnosti, čiji radovi i dalje odjekuju, izazivaju i inspiriraju.
Kroz ovaj serijal adaptacija, Charles Dickens i njegove najbolje knjige svih vremena nastavljaju oblikovati naša razmišljanja i osjećaje, potičući nas da razmišljamo o svijetu oko sebe s većom suosjećanjem i razumijevanjem. Zato, hajdemo nastaviti čitati, gledati i učiti od Dickensovih djela, uživajući u svakoj riječi i sceni koja nam je ponuđena, i tako dalje širiti njegovu neprolaznu mudrost i ljepotu.