Uvod
Alisa u zemlji čudesa, roman autora Lewisa Carrolla, bezvremenski je i omiljeni književni klasik koji zaokuplja maštu čitatelja više od jednog stoljeća. Čudnovat i fantastičan svijet koji Alisa susreće tijekom svog putovanja niz zečju rupu ispunjen je intrigantnim likovima, zagonetkama i avanturama. U ovom ćemo članku zaroniti u fascinantan svijet romana Alisa u zemlji čudesa i istražiti neke zabavne i zanimljive činjenice o ovoj kultnoj priči.
Roman je nadahnut stvarnom osobom – djevojčicom Alice
Mnogi ljudi nisu svjesni da je lik Alise inspiriran stvarnom osobom. Lewis Carroll, čije je pravo ime bilo Charles Lutwidge Dodgson, napisao je priču za djevojčicu Alice Liddell, kćer obiteljskog prijatelja. Tijekom putovanja brodom po rijeci Temzi, zabavio je Alice i njezine sestre čudesnom pričom koja će kasnije postati osnova za roman Alisa u zemlji čudesa.
Lewis Carroll nije pravo ime pisca romana
Lewis Carroll, čije je pravo ime bilo Charles Lutwidge Dodgson, koristio je pseudonim iz nekoliko razloga, od kojih je jedan bio da očuva svoju privatnost i odvoji svoje pisanje od akademskog rada kojim se bavio. Pseudonim “Lewis Carroll” je anglicizirana verzija njegovog pravog imena. Postoji nekoliko ključnih razloga koji stoje iza njegovog izbora da koristi pseudonim:
Privatnost
Tijekom viktorijanske ere bilo je uobičajeno da autori i znanstvenici koriste pseudonime kada objavljuju djela izvan svog glavnog područja stručnosti. Charles Dodgson bio je profesor matematike na koledžu Christ Church u Oxfordu i želio je svoje bavljenje književnošću, uključujući priče i pjesme za djecu, zadržati odvojenim od svog akademskog identiteta. Korištenje pseudonima omogućilo mu je da zadrži određeni stupanj anonimnosti i distancu od svog književnog rada.
Društveni i profesionalni razlozi
Dodgson je bio suzdržan i pomalo introvertiran pojedinac, i možda je više volio ne privlačiti previše pozornosti na sebe svojim pisanjem. Korištenjem pseudonima mogao se baviti kreativnošću bez izravnog povezivanja svog imena s tim djelima.
Kulturne norme
U 19. stoljeću pisci su koristili pseudonime iz raznih razloga, uključujući rodnu anonimnost, osobnu privatnost ili pisanje o kontroverznim ili osjetljivim temama. Mnogi poznati autori tog vremena, poput sestara Brontë i Georgea Eliota, koristili su pseudonime.
Korištenje pseudonima omogućilo je Lewisu Carrollu da istraži svoje kreativne talente i napiše očaravajuće priče poput romana Alisa u zemlji čudesa, a da ga ujedno ne ograničava njegova akademska reputacija ili društvena očekivanja. Pseudonim “Lewis Carroll” sada je zauvijek povezan s njegovim maštovitim i suludim pričama, pridonoseći trajnoj ostavštini njegovih književnih djela.
Inspiracija za lik kultnog bijelog zeca bio je kućni ljubimac
Bijeli zec, sa svojim džepnim satom i legendarnim uzvikom da kasni, jedan je od najupečatljivijih likova u priči. Zanimljivo je da je ovaj lik inspiriran stvarnim kućnim ljubimcem zecom. Lewis Carroll imao je kućnog ljubimca zeca po imenu Peter, kojeg je često viđao kako luta po vrtovima Christ Churcha u Oxfordu. Kažu da su ludorije zeca Petera utjecale na stvaranje lika Bijelog zeca.
Uređenje vrtova Kraljice srca povezano je s Carrollovim radnim mjestom
U romanu Alisa u zemlji čudesa, vrtovi Kraljice srca igraju istaknutu ulogu u priči. Ovi su vrtovi fantastično i otkačeno okruženje unutar Zemlje čudesa i oni su domena Kraljice srca, lika poznatog po svojoj ljubavi prema odrubljivanju glava i strogom vladanju.
Vrtovi Kraljice srca poznati su po veličanstvenim grmovima ruža. U njenom vrtu sve bi trebalo biti savršeno, a posebno su cijenjene bijele ruže. Vojnici s igraćim kartama koje ona zapošljava često se vide kako boje bijele ruže u crveno jer su slučajno posadili bijele umjesto crvenih. Ova šaljiva situacija odražava besmislenu i iracionalnu prirodu Zemlje čudesa, a neobična scena inspirirana je stvarnim vrtlarima s koledža Christ Church u Oxfordu, koji su imali zadatak posaditi crvene i bijele ruže kako bi ukrasili vrtove koledža.
U romanu Alisa u zemlji čudesa vrtovi Kraljice srca simbol su kaosa, hirovitosti i besmislene prirode svijeta s kojim se Alisa susreće tijekom svog putovanja. Sučeljavanje naizgled lijepog vrta s prijetnjom odrubljivanja glava i apsurdne igre kroketa pridonosi hirovitosti priče i služi kao komentar na proizvoljno korištenje moći i autoriteta.
Češirska mačka ostala je zapamćena u engleskom jeziku
Izraz “ceri se kao Češirska mačka” idiom je koji znači imati širok i često vragolast ili tajanstven osmijeh. Obično se odnosi na osmijeh koji je toliko širok i uočljiv da se čini kao da se proteže od uha do uha. Upotreba „Češirske mačke“ u ovom izrazu je referenca na lik iz romana Alisa u zemlji čudesa.
U priči, Češirska mačka je poznata po svojoj prepoznatljivoj sposobnosti da se pojavi i nestane, ostavljajući samo svoj smiješak iza sebe. Alisa susreće mačku u šumi, a ona joj nudi tajanstveni savjet sa širokim, dugotrajnim smiješkom na licu. Mačji osmijeh ostaje vidljiv čak i kada njezino tijelo više nije prisutno, što doprinosi hirovitoj i zagonetnoj prirodi lika.
Izraz “ceri se kao Češirska mačka” često se koristi za opisivanje osobe koja se smiješi na način koji djeluje pomalo tajanstveno, lukavo ili nedokučivo, slično kao sama Češirska mačka. To je živopisni izraz koji je postao dio engleskog jezika i često se koristi u različitim kontekstima za prenošenje ideje širokog i često zbunjenog ili nestašnog osmijeha.
Carroll je volio upotrebu besmislenog jezika
Kada se kaže da je Lewis Carroll koristio besmislen jezik u svojim djelima, to znači da je namjerno ugradio riječi, izraze i elemente naracije koji nisu u skladu sa standardnom logikom, razumom ili stvarnošću. Carrollova upotreba besmislenog jezika bila je osebujna i namjerna značajka njegovog pripovijedanja, i služi u nekoliko svrha u njegovim djelima, posebno u romanima Alisa u zemlji čudesa i Alisa s one strane ogledala. Evo nekoliko ključnih aspekata Carrollove upotrebe besmislenog jezika:
Kreativnost i mašta
Carrollov besmisleni jezik omogućuje mu da istraži granice mašte. Izmišlja nove riječi, kao što su “jabberwocky” i “frabjous”, koje dodaju osjećaj čuda i hirovitosti njegovim pričama.
Igra riječi
Lewis Carroll je bio zaljubljenik u igru riječima i jezične igre. Često je koristio dosjetke, neutemeljene riječi (stapanje dviju riječi u jednu) i druge jezične igre kako bi stvorio humor i dubinu u svojim pričama. Ovo dodaje element razigranosti u pripovijedanje.
Satira i kritika
Carrollov besmisleni jezik ponekad se koristi za satiriziranje i kritiku krutih konvencija i apsurda viktorijanskog društva. Prikazujući svijet koji prkosi logici i zdravom razumu, on daje komentar o besmislenoj prirodi svijeta odraslih.
Privlačenje djece
Besmislen jezik može biti posebno zanimljiv za djecu. Razigrani i maštoviti aspekti Carrollovog pisanja čine njegove priče pristupačnim i zabavnim mladim čitateljima. Nepostojanje strogih logičkih pravila odražava način na koji djeca percipiraju svijet.
Nadrealizam
Carrollova upotreba besmislenog jezika doprinosi snovitoj i nadrealnoj atmosferi njegovih priča. Ova nadrealistička kvaliteta omogućuje mu istraživanje podsvijesti i izazivanje konvencionalnog pripovijedanja.
Izazivanje pretpostavki
Carrollov besmisleni jezik može dovesti u pitanje pretpostavke i očekivanja čitatelja, potičući ih na kreativno i kritičko razmišljanje. Remeteći normalan poredak stvari, on poziva čitatelje da preispitaju status quo.
Ukratko, upotreba besmislenog jezika Lewisa Carrolla u njegovim djelima bila je namjeran umjetnički odabir koji je služio višestrukim svrhama, od poticanja mašte i humora do kritiziranja društva i angažiranja mladih čitatelja. To je ključni element njegova osebujnog stila i pridonosi trajnoj privlačnosti njegovih priča.
Roman Alisa u zemlji čudesa ostavio je velik utjecaj na kulturu
Roman Alisa u zemlji čudesa Lewisa Carrolla imao je značajan utjecaj na kulturu na razne načine. Evo nekih od ključnih načina na koje je knjiga utjecala i oblikovala kulturne aspekte:
Književni utjecaj
Rad Lewisa Carrolla predstavio je jedinstven i maštovit pristup pripovijedanju. Utro je put žanru književnog nonsensa i inspirirao brojne pisce i pjesnike. Autori poput Edwarda Leara, dr. Seussa i Roalda Dahla crpili su inspiraciju iz Carrollovog hirovitog stila.
Jezik i igra riječi
Carrollova inventivna igra riječi i korištenje portmanteau riječi (stapanje dviju riječi da bi se stvorila nova) imali su trajan utjecaj na engleski jezik. Izrazi poput ” curiouser and curiouser (radoznaliji i znatiželjniji)” i “down the rabbit hole (niz zečju rupu)” postali su idiomatski izrazi.
Umjetnost i ilustracija
Izvorne ilustracije Sir Johna Tenniela u prvom izdanju romana Alisa u zemlji čudesa odigrale su ključnu ulogu u popularnosti knjige. Ove ilustracije su postavile standard za zamišljanje likova i scena, a mnoge naknadne adaptacije crpljene su iz Tennielovih prikaza.
Psihodelija i kontrakultura
Tijekom 1960-ih, Alisine avanture pronašle su novi odjek u pokretu kontrakulture. Nadrealni i besmisleni elementi priče Alisa u zemlji čudesa odjeknuli su psihodeličnim dobom, što je dovelo do adaptacija i referenci u umjetnosti, glazbi i književnosti. Pjesma Jefferson Airplanea “White Rabbit”, “Don’t Come Around Here No More” Toma Pettyja i rock opera “Tommy” grupe The Who samo su neki od primjera.
Pop kultura
Alisa i njezine avanture prožele su popularnu kulturu kroz adaptacije na filmu, televiziji i u kazalištu. Kultni likovi poput Češirske mačke, Ludog Klobučara i Kraljice srca često se pojavljuju u raznim oblicima medija. Disneyjeva animirana adaptacija i igrani filmovi Tima Burtona donijeli su priču novim generacijama.
Moda i stil
Alisina prepoznatljiva plava haljina, bijela šiparica i crna traka za glavu postali su ikona, nadahnjujući modne trendove i kostime. Njezin izgled često se povezuje s hirovitošću i nostalgijom.
Umjetnost i vizualna umjetnost
Osim ilustracija, Alisine pustolovine nadahnule su bezbrojne umjetnike i nadrealiste. Njezin svijet bio je tema mnogih slika, skulptura i drugih vizualnih umjetnosti.
Matematika i logika
Lewis Carroll je također bio matematičar, a u priči se mogu pronaći elementi logike i matematičkih zagonetki. Na primjer, poglavlje “Mad Tea Party” često se doživljava kao razigrano istraživanje matematičkih pojmova. To je nadahnulo one koje zanima sjecište matematike i književnosti.
Feminizam i osnaživanje žena
Alisa, kao mlada i znatiželjna protagonistica, tumačena je kao simbol osnaživanja žena. Njezine pustolovine i susreti izazivaju društvene norme i očekivanja vremena, a njezin lik prigrlili su feministički pokreti.
Kulturalna prilagodljivost
Možda je jedan od najznačajnijih aspekata romana Alisa u zemlji čudesa je njezina prilagodljivost različitim kulturama. Prijevodi na brojne jezike i adaptacije diljem svijeta ilustriraju univerzalnu privlačnost ove neobične priče.
Zaključak
Alisa u zemlji čudesa ostaje izvor beskrajne fascinacije i inspiracije. Njen maštoviti svijet, neobični likovi i jezične zagonetke nastavljaju osvajati čitatelje svih uzrasta. Bilo da prvi put istražujete knjigu ili se vraćate ovom klasiku, gore navedene zabavne činjenice dodaju dodatni sloj čarolije trajnom remek-djelu Lewisa Carrolla. Dakle, sljedeći put kada se odvažite na putovanje niz zečju rupu, sjetite se ovih zanimljivih detalja koji čine Alisu u zemlji čudesa doista bezvremenskom pričom.