Jeste li ljubitelj sporta u potrazi za savršenom destinacijom ovog ljeta? Trebate popravak da preživite izvan sezone? Ili jednostavno želite pokazati djeci neke od svojih sportskih heroja iz djetinjstva? Onda su za vas stvoreni sportski muzeji.
Najbolji sportski muzeji
Evo popisa 10 najboljih sportskih muzeja koje svijet može ponuditi.
Svjetski muzej ragbija
Svjetski muzej ragbija čuva zbirku Nogometnog saveza ragbija, s više od 25 000 povijesnih predmeta koji obuhvaćaju povijest sporta od njegovih početaka u javnoj školi u 19. stoljeću do moderne međunarodne igre.
Zbirka uključuje dresove i kopačke nošene na utakmicama, lopte, trofeje, programe, ulaznice i fotografije koje obuhvaćaju više od jednog stoljeća, sa značajnim predmetima uključujući Calcutta Cup, Svjetsko prvenstvo u ragbiju 2003. godine, engleski dres i kapu iz 1871. i Anglo-Australsku turneju Jersey i Cap iz 1888. godine.
Stalni izlošci uključuju Twickenhamski zid slavnih, u spomen na najveće igrače koji su krasili stadion, Rođenje ragbija u kojem se detaljno opisuje podrijetlo sporta i Svijet ragbija u kojem se opisuje kako se sport proširio na četiri strane svijeta.
Navijači će također imati priliku testirati svoje vještine dodavanja i šutiranja, a možda čak i kombinirati posjet s obilaskom stadiona samog Twickenhama.
Donington Grand Prix izložba
Izložba Grand Prix u Doningtonu dom je najveće svjetske zbirke Grand Prix trkaćih automobila. Prikladno smještena na svjetski poznatoj trkaćoj stazi Donington u Leicestershireu u Engleskoj, izložba se proteže u četiri dvorane i više od 140 izložaka, dokumentirajući povijest moto utrka od početka 20. stoljeća do danas.
Najpoznatiji eksponati muzeja uključuju Lotus 18 u kojem je Stirling Moss osvojio Veliku nagradu Monaka 1961. godine; McLaren M23 koji je vozio svjetski prvak Formule 1 James Hunt 1977. godine; Williamsov bolid Damona Hilla koji je 1996. godine osvojio prvenstvo; kompletnu kolekciju automobila tima Vanwall iz 50-ih; i najveću svjetsku kolekciju trkaćih kaciga koje su nosile legende kao što su Juan Manuel Fangio, Graham Hill, Nigel Mansell, James Hunt i Fernando Alonso.
Dva od najdojmljivijih izložaka muzeja su dvorane posvećene timovima McLaren i Williams F1, od kojih svaka sadrži komplete vozila izvan vlastitih tvornica kompanija. Osim toga, u muzeju se nalaze i starinski automobili iz Ferrarija, Jordana, Lotusa i Coswortha, te veliki izbor vojnih vozila iz Drugog svjetskog rata iz kolekcije Wheatcroft.
Naismith Memorial Basketball Hall of Fame
Smještena u Springfieldu, Massachusetts, i nazvana po bivšem lokalnom stanovniku Jamesu Naismithu koji je izumio igru 1891. godine, Naismith Memorial Basketball Hall of Fame vodeći je američki muzej košarke.
Otkako je osnovana 1959. godine, u Kuću slavnih uvršteno je 335 trenera, igrača, sudaca i suradnika, zajedno s deset momčadi, a svima se obilježava komemoracija u glavnoj dvorani muzeja.
Nakon što se preselio na svoju novu lokaciju 2002. godine, vrhunski sportski muzej također uključuje niz interaktivnih izložbi i povijesnih memorabilija uključujući uniforme i tenisice nošene na igrama, medalje, trofeje i šampionske prstenove.
Tu su i izlošci koji pričaju priču o najranijim danima igre u Springfield YMCA, razvoju sveučilišne igre i rođenju profesionalne košarke s BAA, NBA i ABA.
A posjetitelji koji žele isprobati svoje vještine mogu se natjecati protiv NBA zvijezda u igrici virtualne stvarnosti ili jednostavno pucati iz pravih koševa na muzejskom košarkaškom terenu u punoj veličini.
Britanski muzej golfa
Škotska se smatra “domom golfa”, a The Royal and Ancient Golf Club of St Andrews prikladan je dom za British Golf Museum.
Sportski muzej prati dugu povijest igre, od njezinih početaka u 15. stoljeću do prvih palica i terena za golf u 18. stoljeću, razvoja profesionalne igre sredinom 19. stoljeća i današnje moderne igre.
Slaveći golf od pučke do međunarodne razine, sportski muzej također odaje počast najvećim profesionalnim i amaterskim igračima u povijesti od ranih pionira do prvaka Opena.
Povijesni artefakti uključuju najraniji poznati set palica za golf, dva irona i šest drva koji datiraju iz kasnog 17. stoljeća; skup rukom pisanih pravila iz 1754. godine; medalju Toma Morrisa Jr. na Otvorenom prvenstvu 1872.; i loptice za golf od trske koje su izradili saveznički ratni zarobljenici tijekom Drugog svjetskog rata.
Muzej također uključuje obilje povijesnog arhivskog materijala kao što su fotografije, knjige i filmovi, interaktivne izložbe za obitelji i škole, te priliku da se obučete u prikladno smiješnu odjeću za igranje golfa.
MCC muzej
Vjeruje se da je MCC sportski muzej na Lords Cricket Groundu u Londonu najstariji sportski muzej na svijetu – službeno otvoren 1953. godine, a početak muzejske zbirke seže u 1864. godinu.
Ulaz u sportski muzej uključen je u turneju Lords, koja vas vodi iza kulisa najpoznatijeg svjetskog igrališta za kriket.
Najpoznatiji izložak muzeja ujedno je i najpoznatiji predmet kriketa – originalna urna s pepelom predana engleskom kapetanu Ivu Blighu tijekom turneje po Australiji 1882./83. godine.
Ostali izlošci odaju počast najslavnijim igračima igre, uključujući W.G Gracea, Dona Bradmana, Jacka Hobbsa, Victora Trumpera i Briana Laru.
Među golemom zbirkom sportskog muzeja nalazi se oprema koju su koristili stoljetni heroji kriketa, poznati terenski vjetrokaz Father Time, pa čak i nesretni preparirani vrabac, ubijen tijekom utakmice 1936. godine i postavljen na loptu koja ga je ubila.
Hokejaška kuća slavnih
Hokejaška kuća slavnih u Torontu, Kanada, sportski muzej je koji slavi povijest hokeja na ledu od njegovog nastanka u 18. i 19. stoljeću do danas. Također služi u čast najvećim sportskim igračima i dobročiniteljima, s preko 380 uvrštenih čija su imena i statistike trajno izložene u velikoj dvorani muzeja Esso.
Povijest NHL-a detaljno je prikazana u nizu izložaka, koji govore priče o momčadima iz prošlosti i sadašnjosti, legendarnim igračima i prekretnicama kao što su igra s deset poena Darryla Sittlera i rekord Waynea Gretzkyja u poenima svih vremena.
Muzej uključuje starinske dresove, palice, klizaljke i druge uspomene iz nekih od najpoznatijih trenutaka u hokeju, a soba s trofejima omogućuje obožavateljima da vide trenutne trofeje Nacionalne hokejaške lige uz originalni Stanleyjev kup.
Interaktivni izlošci također omogućuju posjetiteljima da se okušaju u čuvanju gola protiv simulacija Gretzkyja i Marka Messiera ili da pokušaju pogoditi ‘Crazy Eddie’ Belfoura.
Muzej tenisa na travnjaku Wimbledon
Prvi put otvoren 1977. godine u znak obilježavanja 1000. obljetnice Wimbledonskog prvenstva, Wimbledon Lawn Tennis Museum sada je najveći sportski muzej tenisa na svijetu s tisućama povijesnih artefakata i interaktivnih izložaka.
Među izloženim predmetima su trofeji, medalje i nagrade dodijeljene kroz tri stoljeća, knjiga o igri napisana oko 1555. godine, antička oprema i teniska moda od viktorijanskog doba do danas te memorabilije mnogih najvećih svjetskih igrača iz prošlosti i predstaviti.
Posjetitelji također mogu dobiti obilazak muške odjeće iz holografskog ‘duha’ Johna McEnroea; pogledati 3D film o znanosti tenisa na muzejskom kino platnu od 200 stupnjeva; i krenuti u obilazak iza kulisa svjetski poznatih terena.
Olimpijski muzej
Olimpijski muzej u Lausanni u Švicarskoj najveći je muzej posvećen najvećem svjetskom sportskom događaju.
S više od 10 000 artefakata, sportski muzej prati povijest igara, od drevnih Olimpijskih igara i ponovnog rođenja modernih igara u 19. stoljeću do danas.
Sportski muzej je podijeljen u tri dijela: Olimpijski svijet, Olimpijske igre i Olimpijski duh. Prvi se bavi evolucijom igara tijekom više od 2000 godina, a drugi dokumentira događaje unutar igara, s više od 1000 arhivskih video isječaka koji bilježe neke od najslikovitijih trenutaka u olimpijskoj povijesti.
Treći dio omogućuje posjetiteljima da postanu dio olimpijske obitelji, testirajući svoje vještine i agilnost u nizu interaktivnih izložaka, doživljavajući život u rekreaciji olimpijskog sela i gledajući izložbu povijesnih medalja koje su sportaši osvojili tijekom desetljeća.
Muzej je također okružen slikovitim vrtovima i parkom skulptura, ispunjenim umjetničkim djelima inspiriranim sportskim postignućima.
Nacionalni muzej nogometa
Nacionalni muzej nogometa u Manchesteru u Engleskoj dom je jedne od najvećih svjetskih zbirki nogometnih suvenira.
S izlošcima koji obuhvaćaju više od 150 godina, sportski muzej pokriva povijest prekrasne igre od rođenja Nogometnog saveza od 1863. godine pa sve do danas.
Među nevjerojatnim artefaktima su dvije lopte korištene tijekom finala Svjetskog prvenstva 1930. u Urugvaju; lopta s finala Svjetskog prvenstva 1966. na Wembleyu; izvorni skup pravila napisan kada je Nogometni savez osnovan 1863.; kapa i dres engleskog kapetana iz Engleske protiv Škotske 1872., prva službena međunarodna utakmica na svijetu; Trofej UEFA Kupa pobjednika kupova; i dres koji je Diego Maradona nosio u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986., u kojem je postigao najveće i najozloglašenije golove u povijesti Svjetskog prvenstva.
Posjetitelji također mogu naučiti o povijesti svojih timova, razvoju nekih od najboljih svjetskih nogometnih stadiona, razvoju taktika i formacija te kako su se dani utakmica mijenjali za navijače tijekom godina.
Ostali izlošci uključuju priču o tome kako je na nogomet utjecao Prvi svjetski rat, uključujući priču o poznatoj utakmici ‘Božićnog primirja’ 1914.; arhivu starih nogometnih igara i igračaka, od Subbutea do FIFA-e 15; te interaktivne prikaze na kojima posjetitelji mogu testirati svoje vještine dodavanja i izvođenja kaznenih udaraca.
Kuća slavnih bejzbola
Nacionalna bejzbolska kuća slavnih u Cooperstownu u New Yorku duhovni je dom ‘Američke nacionalne zabave’.
Otvorena 1939. godine, Kuća slavnih je odlikovala 310 igrača, trenera i pionira ovog sporta i nastavlja inaugurirati članove svake godine.
Sportski muzej je dom desecima tisuća artefakata koji prate evoluciju igre, njezine najveće igrače i legendarne momčadi, pionire, rekordere i stvaratelje povijesti. Također sadrži više od 2,6 milijuna knjižničnih predmeta kao što su novinski isječci i fotografije te više od 130 000 starinskih baseball kartica.
Blago u muzejskoj zbirci uključuje najstariji bejzbolski dres na svijetu; palicu kojom je Babe Ruth pogodio svoj rekordni 60. home run 1927.; loptu koju je Cy Young koristio tijekom svoje 500. pobjede u karijeri; dres koji je Hank Aaron nosio kada je postigao svoj 715. home run u karijeri; pa čak i mitsku loptu ‘Doubleday’, koju je 1840. koristio navodni kreator sporta Abner Doubleday.
Postoje stalne izložbe koje pričaju priču o ženama u bejzbolu, povijesti i borbama afroameričkih igračica, televizijskim kućama i novinarima koji su pratili utakmicu, prikazima bejzbola u filmovima, dječji klub ispunjen praktičnim aktivnostima za obitelji , i naravno, dvorana galerije plaketa u kojoj se trajno obilježavaju Hall of Famers.
Hrvatski športski muzej
Sport je uvijek bio važan i u Hrvatskoj. Ideja o Hrvatskom športskom muzeju rodila se u vrijeme Zavoda za fizičku kulturu, koji je postojao u Zagrebu od 1952. do 1959. godine, prikupljanjem prvih predmeta iz područja sporta i tjelesnog vježbanja – onih koje je ostavio dr. Franjo Bučar.
Ideja o osnivanju Hrvatskog muzeja za fizičku kulturu nakratko je zaživjela kada je Zavod za fizičku kulturu započeo proces transformacije u Višu školu za fizičku kulturu 1959. Tadašnji planovi za novu zgradu ustanove uključivali su namjenski prostor za Muzej. Na sjednici Koordinacijskog odbora Hrvatskog sportskog saveza i Hrvatske partizanske organizacije, održanoj 1961. godine, postavljeno je pitanje potrebe osnivanja Muzeja fizičke kulture. Potom je Povjerenstvo za propagandu Hrvatskog športskog saveza dobilo naputak da počne raditi na osnivanju Muzeja fizičke kulture Hrvatske.
Izdvojena su sredstva za zapošljavanje službenika koji će prikupljati i sustavno uređivati predmete za ovaj sportski muzej, izradio je niz organizacijskih akata Više škole za fizičku kulturu, a raspravljalo se i o potencijalnim članovima Muzejskog vijeća. Propagandna komisija Hrvatskog športskog saveza čak je uputila poziv raznim sportskim organizacijama i pojedincima iz sfere sporta, tražeći pomoć u prikupljanju materijala.
Unatoč tim naporima Muzej nije zaživio. Gradnja budućeg doma Više škole za fizičku kulturu kasnila je pa je ideja o muzeju tiho zamrla.
Potreba za Hrvatskim muzejom fizičke kulture ponovno se javlja 1965. godine, kada je Promidžbeno povjerenstvo Saveza Hrvatske fizičke kulture, sljedbenika ranijeg Hrvatskog športskog saveza, osnovalo Inicijativni odbor za osnivanje Hrvatskog muzeja fizičke kulture. Ubrzo nakon osnivanja Inicijativni odbor na čelu s predsjednikom prof. dr. sc. Živko Radan, tadašnji predstojnik Odsjeka za povijest sporta Visoke škole za fizičku kulturu, organizirao je niz sastanaka sa sportašima i sportskim djelatnicima nastojeći utvrditi postojanje i vlasništvo raznih predmeta od značaja za povijest sporta.
Godinu dana kasnije Inicijativni odbor mijenja naziv, preimenujući se u Povjerenstvo za povijest fizičke kulture Saveza hrvatskih fizikalnih organizacija. Kao dio napora Komisije, počela je izdavati znanstveni časopis pod naslovom “Povijest sporta” i nastavljaju se napori da se prikupe predmeti za muzej, čak i ako sportski muzej u ovom trenutku nije bio formalno osnovan.
Konačnim dovršetkom zgrade u kojoj je danas smješten Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1973. godine, ustanove koja je svoje postojanje započela kao Zavod za fizičku kulturu, doduše je bio i prostor namijenjen izložbama Hrvatskog muzeja fizičke kulture. Upravo u toj prostoriji, na jedva 84 četvorna metra, 24. studenoga 1977. godine autori Živko Radan, Milivoj Radović, Ivan Kaleb i Viktor Šetina postavili su izložbu o povijesti hrvatskog sporta. Autori su tada ovu izložbu smatrali stalnim postavom budućeg Muzeja fizičke kulture Hrvatske.
Rezultat tih nastojanja je da je Muzejsko vijeće Hrvatske 3. prosinca 1979. godine odlukom da se Muzej fizičke kulture Hrvatske upiše u popis hrvatskih muzeja, iako formalno još nije bio osnovan. Bit će da je 15. svibnja 1980. Vijeće Fakulteta za fizičku kulturu, suvremenog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osnovalo Muzej fizičke kulture Hrvatske kao posebnu ustrojbenu jedinicu, imenujući prof. dr. sc. Živko Radan za prvog ravnatelja. Od tog datuma moderni Hrvatski sportski muzej bilježi svoje postojanje.
Upravljanje Muzejom 1984. godine pada na ramena Zdenka Jajčevića. Tadašnji fokus Muzeja bio je na nastojanju da se okupi što više, ali i pronađe adekvatan prostor za Muzej koji se tada još nalazio u toj prostoriji od 84 četvorna metra u zgradi Fakulteta. Zalaganjem Komisije za povijest športa Saveza hrvatskih tjelesno-kulturnih organizacija Muzej će 1988. godine preseliti na novu adresu u Ilicu broj 7, gdje će ostati do lipnja 1998. godine kada se seli u Ilicu 13 kada je nakon pada komunizma oduzeta imovina vraćena prvobitnim vlasnicima. Novi prostor obuhvaćao je ukupnu površinu od 120 četvornih metara.
Uspostavom Republike Hrvatske kao neovisne države, muzej mijenja naziv u Hrvatski športski muzej, ali formalno ostaje u sastavu Fakulteta za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu. Napori da se Muzej u potpunosti uspostavi urodit će plodom 2003. godine kada je Vlada Republike Hrvatske 23. listopada 2003. godine donijela Zakon o osnivanju Hrvatskog športskog muzeja. Ovaj Zakon, objavljen u “Narodnim novinama” broj 171/03, stupio je na snagu 5. studenoga 2003. Hrvatski športski muzej preuzeo je sve stvari, imovinu, prava i zaposlenike ustrojbene jedinice Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa suglasnošću Fakulteta dana 25. siječnja 2003.
Na dan osnivanja kao zasebne ustanove, Hrvatski športski muzej imao je ukupno tri zaposlenika. Prvim ravnateljem muzeja imenovan je Zdenko Jajčević, koji je do tada vodio muzej dok je bio u sastavu Fakulteta. Uz njega su služili Đurđica Bojanić, muzejska savjetnica i Zrinko Grgić, knjižničar.
Iako Muzej nije uspio u otvaranju stalnog postava, neumorni rad njegovih djelatnika ipak je osigurao bolje uvjete Muzeja. Godine 2009. Hrvatski športski muzej preselio se u svoj sadašnji dom u Praškoj ulici br. 2, gdje se u prostoru od 427 četvornih metara nalaze Zbirke koje svjedoče o razvoju modernog sporta u Hrvatskoj od njegovih početaka u drugoj polovici 19. stoljeća. do danas.
Preseljenje Muzeja u Prašku ulicu bio je među posljednjim potezima dugogodišnjeg ravnatelja te ustanove, Zdenka Jajčevića. Naslijedila ga je Đurđica Bojanić, njegova dugogodišnja kolegica, koja je nastavila brigu o zbirkama i koja je nastavila dugogodišnju borbu da Hrvatski športski muzej otvori svoja vrata javnosti. U prosincu 2017. odlazi u mirovinu, a na mjestu ravnateljice naslijedila ju je Danira Nakić Bilić.
Hrvatski športski muzej je 2018. godine konačno osigurao dodatni prostor u Ilici 13 od 500-tinjak četvornih metara, s kojim je konačno mogao započeti dugotrajni proces otvaranja svojih vrata javnosti. U prosincu 2019. Hrvatsko muzejsko vijeće formalno je prihvatilo prijedlog koncepta stalnog postava Hrvatskog športskog muzeja, čime je omogućen početak rada na stalnom postavu koji bi bio dostupan javnosti.