Realizam u umjetnosti predstavljanje je života, predmeta i ljudi onakvima kakvi jesu. Realizam je stil slikanja koji koristi realistične prikaze za oslikavanje prirodnih ljudskih emocija i prizora kao da se stvarno događaju.
Cilj realizma u umjetnosti je prikazati svijet oko nas na realan način.
Realizam u slikarstvu izraz je koji se koristi za opisivanje vrijednosti korištenja duboko subjektivnih percepcija i njihovog izražavanja na platnu ili papiru, s točnošću, jasnoćom i poštenjem.
Realizam u umjetnosti poznat je i kao naturalizam ili verizam. To znači da koristi predmete iz stvarnog života kako bi napravio umjetničko djelo koje odražava istinu o svojoj temi.
Što je realizam u umjetnosti?
Realistična slika je ona koja prikazuje ono što umjetnik vidi dok gleda stvarni objekt ili scenu.
Ako pogledate stvarni predmet i vidite nešto sasvim drugačije od onoga što vidi umjetnik, možda mu to možete reći. Ali ako ne vidite ono što on vidi, sve što možete reći je da je njegova slika netočna.
Realizam u slikarstvu znači korištenje stvarnih predmeta i prizora kao modela za izradu njihovih slika; imati viziju stvari onakve kakve one stvarno jesu; te ih moći vjerno reproducirati na platnu ili papiru.
Riječ “realistično” dolazi od latinskih riječi res (stvar) i situs (mjesto), a znači “mjesto”.
Također se može nazvati umjetnošću u prirodnoj veličini jer realističke slike često prikazuju ljude iz velike blizine. Realizam ima za cilj točno promatranje stvari onako kako ih vidimo u stvarnosti, a ne idealiziranje; stoga se također naziva objektivna umjetnost.
Značajke umjetnosti realizma
Realizam je umjetnički pokret koji se fokusira na predstavljanje stvarnog svijeta. To je umjetnički stil koji koristi realistične prikaze ljudske figure, prirode i događaja kako bi što točnije prikazao stvarnost.
Realizam je također poznat kao naturalizam ili veristički realizam, a može imati mnoge oblike, poput slikanja krajolika, portreta ili mrtve prirode.
Naglasak u realizmu je na hvatanju detalja i rubova objekata kako bi se prenio točan osjećaj kako oni izgledaju. Umjetnik ima za cilj dati gledatelju jasnu predodžbu o tome što bi on ili ona vidjeli kada bi određeni predmet promatrali iz određenog kuta.
To se postiže hvatanjem svjetla i sjene, teksture i drugih aspekata izgleda objekta korištenjem ravnih boja i sjenčanja.
Realisti često koriste jednostavne pozadine i jednostavne rekvizite koji nemaju ometajućih elemenata kao što su ukrasi ili drugi ukrasni elementi koji bi mogli odvratiti pažnju od prikazanog predmeta.
Rezultat je često ravna slika koja se može činiti nestvarnom jer nije obojena visoko zasićenim bojama, već umjesto toga koristi svijetle boje za naglašavanje objekata kao što su lica ili ruke.
Većina realista svoja djela slika uljanim bojama.
Umjetnički pokret realizam
Umjetnički pokret realizma bio je širok kulturni pokret kasnog 19. stoljeća i ranog 20. stoljeća u Europi i Americi koji se temeljio na sve većoj svijesti o patnji radnika, sa snažnim utjecajima umjetnika kao što su Édouard Manet, Édouard Vuillard, James Ensor i Vincent van Gogh.
Realizam u slikarstvu zatim se proširio svijetom na druge medije, uključujući književnost, glazbu, kazalište i film.
Izraz “realist” također se može odnositi na naturalizam u književnosti ili glazbi. Realizam u umjetnosti širok je pokret koji uključuje mnogo različitih stilova umjetnosti. U književnosti, realistična fikcija opisuje narativnu fikciju s naglaskom na promatranje i detalje; u suprotnosti je s drugim podžanrovima poput fantazije ili znanstvene fantastike.
U drami, realizam se odnosi na djelo koje nalikuje suvremenoj stvarnosti. U poeziji, realizam nazvan verismo (talijanski), lirski realizam (portugalski) ili konkretna poezija, pokušava rekreirati raspoloženja i događaje svijeta koje poznajemo iz prve ruke.
U vizualnim umjetnostima pojam se odnosi na bilo koji rad koji odražava stvarnost pažljivom pažnjom posvećenom detaljima, a ne idealiziranom obliku.
Romantična umjetnost i realizam
Romantična umjetnost i realizam dva su najvažnija pokreta u povijesti umjetnosti. Romantični pokret bio je reakcija protiv klasičnog ili neoklasičnog stila umjetnosti koji je dominirao umjetnošću tijekom prethodna dva stoljeća.
Za razliku od ovog starijeg stila, romantičarski umjetnici tražili su emocionalni izraz kroz temu i simbole.
Romantizam se također naziva “senzibilitetom”. Ovaj pojam odnosi se na određene ideje o tome kako bi ljudi trebali gledati na svoju okolinu: trebali bi biti otvoreni za nova iskustva, spontani i emotivni.
Oni ne bi trebali biti kontrol-frikovi koji pokušavaju osigurati da se ništa loše ne dogodi (to je racionalistički stav). Umjesto toga, romantičari su vjerovali u prepuštanje i dopuštanje stvarima da se dogode pod vlastitim uvjetima.
Romantični umjetnici bili su vrlo zabrinuti za prirodu, posebno kada je dolazila iz vlastitog osobnog iskustva.
Prirodu su vidjeli kao nešto lijepo i tajanstveno što mogu doživjeti samo kroz sebe ili u interakciji s drugima koji su imali slične osjećaje prema prirodi.
Realizam je stil slikanja ili crtanja koji se temelji na točnim prikazima stvarnih životnih situacija, a ne na idealiziranim. Realizam se često koristi kao krovni pojam za mnoge različite stilove slikanja uključujući naturalizam (koji naglašava detalje), impresionizam (koji naglašava svjetlo), akademizam (koji naglašava strukturu) i postimpresionizam.
Romantizam je prethodio pokretu realizma
Romantični pokret koji se pojavio u Britaniji početkom 19. stoljeća bio je preteča realističkog pokreta koji se u isto vrijeme odvijao u Francuskoj. Međutim, važno je napomenuti da iako su oba pokreta dijelila mnoge sličnosti, nisu nužno bila izravno povezana jedan s drugim.
Romantizam je naglašavao ideje kao što su mašta i emocije, umjesto razuma i logike. Također je stavio snažan naglasak na individualizam, koji se smatrao važnijim od društvenih normi ili konvencija.
To je bio važan dio romantizma jer je doveo u pitanje ideju da društvo treba kontrolirati elitna skupina ljudi koji imaju moć nad svima ostalima.
Romantični autori poput Williama Blakea, Samuela Taylora Coleridgea i Percyja Bysshea Shelleya napisali su djela kao što je “Brak neba i pakla” (1797.-1798.), djela koja su naglašavala kako su ljudi dio većeg duhovnog svijeta ispunjenog nadnaravnim bićima i konceptima.
Ti su pisci vjerovali da ljudi putem svoje mašte i osjećaja mogu stvoriti što žele, umjesto da se oslanjaju samo na logiku ili razum za vodstvo o tome kako stvari treba učiniti.
Liberty Leading The People – Eugene Delacroix
Francuska revolucija bila je najvažniji događaj u modernoj povijesti, koji je doveo do stvaranja nove republike. Francusku revoluciju uzrokovali su brojni čimbenici.
Jedan od tih čimbenika bio je novi način razmišljanja o vlasti, koji je došao iz prosvjetiteljstva i njegovog naglaska na jednakost i slobodu.
Prosvjetiteljstvo je razdoblje europske povijesti između 16. i 18. stoljeća koje je označilo prijelaz iz srednjovjekovlja u modernitet. Bio je to intelektualni pokret koji je doveo u pitanje mnoga dugotrajna uvjerenja i uspostavio nove načine razmišljanja o znanosti, razumu i religiji, ljudskoj prirodi, politici, etici i moralu.
Još jedan čimbenik koji je doveo do revolucije bili su ekonomski problemi uzrokovani lošom žetvom ili lošim vremenom. To je dovelo do toga da ljudi postanu gladni, ljuti i očajnički željni promjena.
Konačno, u to su se vrijeme vodili i ratovi diljem Europe; zbog toga su ljudi željeli mir kako bi se mogli vratiti na posao.
Revolucija je započela kao pokušaj pariških građana (buržoazije) da preuzmu vlast od bogatih plemića koji su u to vrijeme vladali Francuskom. Htjeli su neki oblik vladavine u kojem su svi ljudi jednaki pred Bogom bez razlika na temelju klase ili bogatstva. To je dovelo do ustanka protiv Luja XVI.
Wanderer Above The Sea Of Fog – Caspar David Friedrich
Wanderer Above The Sea Of Fog slika je njemačkog romantičarskog slikara Caspara Davida Friedricha. Jedno je od najpoznatijih djela u cijeloj umjetnosti i univerzalni je simbol duboke duhovnosti.
Slika je prvi put bila izložena 1824. godine na Kraljevskoj akademiji umjetnosti u Londonu. Prikazuje neimenovanog lutalicu kako hoda maglovitim krajolikom s planinama u pozadini. Iznad njega olujno nebo i magla ga okružuju, kao da je izgubljen u vremenu i prostoru. Slika je naširoko reproducirana i kroz povijest kopirana mnogo puta.
Što je realističko slikarstvo?
Realizam je korištenje tehnika, boja i stilova za prikazivanje predmeta s visokim stupnjem realizma. Obično se ne koristi za djela o religijskim ili mitološkim temama. Sama riječ “realizam” jednostavno znači biti vjeran životu.
Realizam se također može nazvati fotorealizmom, što se odnosi na umjetnost stvorenu korištenjem fotografija kao referentnog materijala. To može uključivati slike izrađene od fotografija ili drugih vizualnih referenci, kao i skulpture izrađene od glinenih modela.
Skulptura se može izraditi korištenjem tradicionalnih materijala kao što su glina ili bronca; međutim, neki kipari sada za svoje modele koriste glinu za modeliranje umjesto tradicionalnih materijala jer je s njom lakše raditi i ima ravniju površinu od gline.
Realistička umjetnost postoji od davnina, ali je u posljednjih nekoliko stoljeća pala u nemilost zbog povezanosti s religijskim slikama (uključujući slike mnogih poznatih umjetnika).
Nedavno doživljava ponovni porast popularnosti jer su moderni umjetnici u stanju rekreirati realistične slike koje točno odražavaju život oko njih, a istovremeno zadržavaju osjećaj ljepote i formalnosti unutar svojih kompozicija.
Primjer umjetnosti realizma
Ovo je slika Vincenta van Gogha. Zove se The Potato Eaters. Slika je primjer realizma jer prikazuje Van Goghove osjećaje i emocije, njegove osjećaje prema Bogu i njegove osjećaje prema ljudima na slikama.
Van Gogh je ovu sliku naslikao 1889. godine kada je imao 30 godina. Naslikao ju je u Arlesu u Francuskoj, gdje je živio desetak godina. Na ovoj slici postoji mnogo različitih stilova umjetnosti. Na primjer, na ovoj se slici koristi mnogo različitih boja. Neke od tih boja uključuju crvenu i narančastu.
Prva stvar koja ovu sliku čini tako realističnom je to što ima vrlo detaljnu pozadinu iza svih ljudi koji zajedno jedu krumpire za jednim stolom.
Primjeri realističke umjetnosti – The Gleaners
Ova slika Vincenta van Gogha prikazuje skupinu žena koje skupljaju žireve s hrasta jednog sunčanog dana u blizini Pariza.
Kako je izgledao realizam u umjetnosti nakon 1800-ih?
Realizam u umjetnosti je pokret koji se razvio tijekom 18. stoljeća. Pojam realizam prvi je put korišten u Francuskoj u 17. stoljeću, gdje su slikari poput Poussina i Davida počeli slikati realistične slike ljudi, krajolika i životinja.
Pokret realizma započeo je u Francuskoj i proširio se diljem Europe i Sjeverne Amerike. Realizam uključuje svako umjetničko djelo za koje se čini da odražava realističan pogled na svijet oko sebe.
Realistične slike prikazuju ljudski oblik realistično, koristeći svjetlo i sjenu kako bi dale dojam trodimenzionalnosti. Ovi su umjetnici na svojim slikama prikazivali i prizore iz svakodnevnog života.
Realizam nije bio ograničen samo na slikarstvo; također se pojavio u skulpturi i drugim oblicima vizualnih umjetnosti poput gravura ili grafika. Realizam se može pronaći kroz povijest, ali je postao popularniji tijekom kasnog devetnaestog stoljeća kada su nove tehnologije umjetnicima olakšale proizvodnju velikih količina grafika ili reprodukcija njihovih djela bez trošenja puno vremena radeći to sami.
Apstraktni ekspresionizam u slikarstvu
Apstraktni ekspresionizam, također zvan apstraktni ekspresionizam ili američka apstrakcija, umjetnički je pokret u slikarstvu i kiparstvu koji se razvio u Sjedinjenim Državama tijekom 1940-ih i 1950-ih.
Njegovi praktičari nazivani su “apstraktnim ekspresionistima” jer je njihovim radom dominirala upotreba nekoliko osnovnih vizualnih elemenata: ljudske figure, prirodnih oblika i prostornih odnosa. Taj se pristup kasnije razvio u konceptualniji stil slikarstva i kiparstva koji se često povezuje s postmodernom umjetnošću.
Apstraktni ekspresionizam razvio se iz interesa američkih slikara za akcijsko slikarstvo, posebno slika polja boja Marka Rothka iz 1930-ih, i interesa njemačkog ekspresionizma za nereprezentativno slikarstvo. Inspiriran je europskom avangardnom umjetnošću tijekom 1920-ih do 1930-ih.
Središte te nove sile bio je New York u koji su se mnogi umjetnici preselili tijekom Drugog svjetskog rata kako bi pobjegli od nacističkog progona; međutim, također je privukao posjetitelje poput Jacksona Pollocka koji je posjetio iz svog doma u Springsu, New York (na Long Islandu). Ta su dva centra opisana kao “prvi udarci onoga što će postati poznato kao apstraktni ekspresionizam”.
Umjetnost i realizam: Fotorealizam
Fotorealizam je realistički umjetnički pokret koji se razvio 1960-ih i 1970-ih. Započeli su ga brojni umjetnici, uključujući Andyja Warhola i Davida Hockneya. Pokret je opisan kao “proučavanje onoga što se događa kada ljudi ne gledaju.”
Fotorealistične slike obično su velika djela na platnu ili papiru, no ponekad su stvorena drugim sredstvima, poput crteža ili kolaža.
Fotorealizam se ne smije brkati s fotomontažom ili slikom u fotoogledalu. Oba se pojma odnose na tehnike koje se koriste u grafičkom dizajnu; međutim, fotorealizam uključuje stvaranje slika koje su u potpunosti sastavljene od fotografskih slika.
Pojam “fotorealizam” prvi je skovao umjetnik Robert Rauschenberg u svojoj publikaciji “Umjetnost u Americi” (1961.). Termin su kasnije prihvatili umjetnici poput Jamesa Rosenquista i Brucea Connera.
Što je realizam u umjetničkom kinu?
Realizam je ključni koncept koji treba shvatiti kada se govori o umjetničkom filmu. To je pristup snimanju filmova koji zahvaća bit života. Izraz realizam odnosi se na korištenje naturalističkih tehnika, kao što su ručne kamere i prirodno svjetlo, koje pokušavaju prikazati stvarnost onakvom kakva jest.
To se može postići namjernim umjetničkim odabirom tijekom produkcije ili nekim oblikom podsvjesnog uređivanja koje se događa naknadno.
Realizam su možda prvi upotrijebili filmaši poput Dreyera (koji je također bio poznat po svojim ekspresionističkim radovima) i Griffitha, ali je doista dobio na značaju s nacističkim režimom u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata. Nacisti su bili zainteresirani za stvaranje propagandnih filmova koji bi ojačali njihovu ideologiju i podržali njihove ratne napore.
Angažirali su filmaše poput Fassbindera, koji je bio poznat po svojim političkim temama, da naprave filmove o društvenim temama poput siromaštva, nezaposlenosti i beskućništva. Ti su filmovi često u svoje priče uključivali stvarne ljude– uključujući glumce koji su imali stvarne živote izvan glume – što im je dalo autentičnost izvan onoga što se može pronaći u tradicionalnijim holivudskim produkcijama.
Realizam u kinematografskim pokretima
Postoji nekoliko različitih pokreta koji se koriste u kinematografiji za postizanje realizma. To uključuje:
– Cinematic Realism (Cinema Verite) – Pokret koji je započeo Robert Drew, koji je radio na filmovima “Primary” i “The Death of a President”, a koji se temelji na snimanju dokumentarnog filma. Karakterizirao ga je naglasak na dokumentarnom stilu, gdje bi redatelj koristio ručne kamere, više kamera i druge metode kako bi dobio što prirodniji izgled.
– Naturalizam – Kategorija filmskog stila temeljena na realizmu u kojem se karakteristike stvarnog života naglašavaju bez da budu umjetne ili lažne. Ovo je generalizacija realističkog pokreta koji je naglašavao da predmet mora biti stvaran ili stvaran.
– Naturalistički – Pridjev koji se odnosi na scene snimljene uz prirodno osvjetljenje, zvukove i postavke koje su karakteristične za svakodnevni život. Termin se također odnosi na bilo koji oblik filma s ovim stilom snimanja (naturalistička drama).
Filmski pokret Dogme 95
Pokret Dogme 95 filmski je pokret koji su 1995. godine osnovali danski redatelji Lars von Trier, Thomas Vinterberg i Kristian Levring. Glavni cilj pokreta je usaditi “neorealistički” stil u filmove, koristeći neuljepšane prirodne okvire i minimalne zaplete.
Pokret je od tada inspirirao druge filmaše da stvaraju slične filmove (kao što je švedski novi val).
Četvorica filmaša upoznali su se na filmskom festivalu 1989. godine, gdje su otkrili zajedničke interese u svom radu. Odlučili su osnovati vlastiti filmski festival pod nazivom Copenhagen International Film Festival (CIFF) 1993. godine.
Godine 1994. osnovali su vlastitu filmsku produkcijsku tvrtku Zentropa Productions koja je producirala filmove Dogme 95 kao i druge filmove drugih redatelja. Prva dva filma iz ovog razdoblja bili su Refnov Debi Drive iz 1997. i njegov nastavak Only God Forgives iz 1998. godine.
Iste godine izašao je još jedan film Dogme 95: Levringov My Wife Is an Actress (također poznat kao I Am Curious – Yellow).
Realizam je prikaz stvarnih predmeta u umjetničkom djelu. Realizam u umjetnosti može se razlikovati od drugih oblika, kao što su ekspresionizam, impresionizam i modernizam. Na Zapadu je realizam bio reakcija na romantizam.
U 19. stoljeću umjetnici realisti radili su u mnogim medijima, uključujući ulja, vodene boje, pastele i crteže olovkom.
Neki od najpoznatijih primjera povijesnog ili dokumentarnog slikarstva su djela kao što su Las Meninas Diega Velázqueza (1656. – 1659.), Sunrise Claudea Moneta (1872.) i Nighthawks Edwarda Hoppera (1942.). Često se smatra da se realistička djela bave prikazom stvarnosti, a ne fiktivnim scenama.
Međutim, nije uvijek bilo tako. U devetnaestom stoljeću pojavila se važna grana realizma koja je naglašavala iluzionistički prikaz stvarnosti. Ova vrsta realizma često se naziva naturalističkim jer pokušava prikazati stvari onakvima kakve se stvarno čine umjetniku, a ne onako kako izgledaju idealizirane ili romantizirane.