Najpoznatiji arhitekti koji su svoji trag ostavili diljem svijeta

Najpoznatiji arhitekti koji su svoji trag ostavili diljem svijeta
Close up of male architect hands making model house. Man architect working in the office.

Skoro svagdje na svijetu okruลพeni smo nevjerojatnom arhitekturom i mnogi od njih su neki najpoznatiji arhitekti na svijetu. Od Empire State Buildinga do Eiffelova tornja, prekrasnih crkava i desetaka zapanjujuฤ‡ih uredskih i stambenih tornjeva. Ove nevjerojatne zgrade ฤine naลก kultni horizont i podsjeฤ‡aju nas da je arhitektura funkcionalna, ali i pravi oblik umjetnosti. Kako bi stvorili graฤ‘evine koje transformiraju i definiraju gradove i prostore, najpoznatiji arhitekti znaju kako obraฤ‘ivati โ€‹โ€‹ฤelik, kamen i staklo.

Ovi najpoznatiji arhitekti proteลพu se stoljeฤ‡ima i svoj su trag ostavili diljem svijeta. Od minimalistiฤkog pristupa Miesa Van der Rohea preko kitnjastih kreacija Antonia Gaudรญja pa sve do sjajnih, valovitih oblika Franka Gehryja, njihovi su stilovi doslovno nepogreลกivi. Mogli bismo reฤ‡i da arhitektura moลพe definirati eru, odraลพavajuฤ‡i stilove vremena.

Sviฤ‘ali vam se njihovi stilovi ili ne, ovo su najpoznatiji arhitekti na svijetu. I koliko god ove graฤ‘evine nevjerojatno izgledale na fotografijama, nema boljeg nego svjedoฤiti im uลพivo.

Najpoznatiji arhitekti u ล panjolskoj

Antoni Gaudรญ

Gaudรญ je cijelu svoju karijeru proveo u Barceloni, gdje je izgradio sve svoje projekte, od kojih je najpoznatija katedrala iz 1883. poznata kao La Sagrada Familia, a gradi se i danas.

Njegov je stil bio raskoลกna mjeลกavina baroknih, gotiฤkih, maurskih i viktorijanskih elemenata koji su ฤesto sadrลพavali ukrasne ploฤice i oslanjao se na oblike pronaฤ‘ene u prirodi – utjecaj koji se mogao vidjeti u stupovima nalik na drveฤ‡e koji su drลพali golemu unutraลกnjost crkava, kao i valovito proฤelje joลก jedne njegove poznate kreacije, stambenog bloka poznatog kao Casa Milla (nadahnutog planinom s viลกe vrhova nedaleko od Barcelone koja se zove Montserrat). Gaudijevo ฤ‡e djelo imati golem utjecaj na sljedeฤ‡e generacije modernista.

Santiago Calatrava

Rad ovog ลกpanjolskog arhitekta opisan je kao neofuturistiฤki, iako bi znanstvenofantastiฤni barok mogao biti bliลพi opisu njegova stvaralaลกtva. Njegove zgrade ฤesto nalikuju rebrima izumrlih robotskih dinosaura, ako takve stvari uopฤ‡e i postoje.

Njegovi su projekti definitivno privukli svjetsku pozornostโ€”i stekli reputaciju golemih prekoraฤenja troลกkova. Unatoฤ tome, ne moลพe se poreฤ‡i da je Calatrava jedan od najosebujnijih arhitekata koji danas rade, kao ลกto potvrฤ‘uje njegova najpoznatija kreacija – Transit Hub za Svjetski trgovaฤki centar. Napokon otvoren nakon godina odgoda i eksplozivnih izdataka, Transit Hub je vizija u bijeloj boji, s interijerom kojim dominira stakleni otvor koji dopuลกta dnevnom svjetlu da ulazi u glavnu dvoranu.

Sluฤajno, Calatrava ima joลก jednu zgradu na WTC-u, grฤku pravoslavnu kapelu koja zamjenjuje onu uniลกtenu tijekom napada 9-11. I ona je odjevena u bijelo, dok se svojom formom temelji na ฤuvenoj Aja Sofiji u Istanbulu.

Najpoznatiji arhitekti u Americi

Frank Lloyd Wright

Roฤ‘en u Wisconsinu, Wright je revolucionarizirao arhitekturu 20. stoljeฤ‡a, a njegovo odrastanje na srednjem zapadu odigralo je kljuฤnu ulogu u oblikovanju njegovog senzibiliteta. Nadahnut niskom zgradom koja je bila razasuta ameriฤkim ravnicama, Wright je stvorio stil Prairie House kao reakciju na prevladavajuฤ‡u viktorijansku estetiku, koja je naglaลกavala tamni dekor i uลพurbane ukrase iznutra i izvana.

Umjesto toga, Wright je koristio ฤistu geometriju s naglaskom na horizontalnim ravninama. Njegova najpoznatija zgrada, Falling Water (rezidencija u Bear Runu, Pensilvanija, projektirana za magnata robne kuฤ‡e iz Pittsburga, Edgara Kaufmanna 1935. godine) ima naslagane pravokutne balkone koji kao da lebde iznad prirodnog vodopada ugraฤ‘enog u kuฤ‡u. Kasnije u svojoj karijeri, Wright ฤ‡e prihvatiti zakrivljene elemente, pomak koji je svoj najslavniji izraz pronaลกao u Muzeju Solomon R. Guggenheim.

Jeanne Gang

U disciplini kojom dominiraju muลกkarci, Jean Gang istiฤe se kao jedna od rijetkih ลพena arhitektica koje su primile velike narudลพbe. Meฤ‘u njima su i dvije najviลกe zgrade na svijetu koje je projektirala ลพena: Acqua, stambeni neboder od 82 kata u srediลกtu Chicaga i Vista Tower od 93 kata, takoฤ‘er u Chicagu.

Obje zgrade (kao i drugi Gangini projekti, kao ลกto je njezin dizajn studentskog doma na Sveuฤiliลกtu u Chicagu), umjesto standardne mreลพe pod pravim kutom, imaju inovativne fasade koje koriste sinkopirane uzorke valovitih ili nepravilnih oblika.

Philip Johnson

Johnsonova uloga direktora osnivaฤa Odjela za arhitekte MoMA-e imala je golem utjecaj na terenu, uฤinivลกi ga ฤuvarom vrata koji je pomogao u oblikovanju arhitektonskih trendova od 1935. godine nadalje. Takoฤ‘er je sam po sebi bio dizajner, iako je poลกtenije reฤ‡i da je viลกe usavrลกavao tuฤ‘e ideje nego ลกto je bio inovator. Unatoฤ tome, njegov je rad u nizu sluฤajeva postigao status ikone, ponajviลกe u rezidenciji koju je izgradio za sebe 1949. godine. Kuฤ‡a je destilacija pristupa Miesa Van der Rohea, a zapravo je sam Johnson primijetio da je to “viลกe Miesa nego Miesยซ.

Prozirna kutija smjeลกtena meฤ‘u izvrsno ureฤ‘enim terenima, The Glass House razrjeฤ‘uje granice izmeฤ‘u unutarnjeg i vanjskog, javnog i privatnog. Ekspanzivna upotreba ploฤastog stakla nedvojbeno je nadahnula veฤ‡inu arhitekata za danaลกnje luksuzne visoke zgrade. Johnson je na sliฤan naฤin zajahao postmoderni val sa svojom zgradom “Chippendale” za AT&T (sada u privatnom vlasniลกtvu), koja je tako nazvana zbog svoje krune sa slomljenim zabatom koja podsjeฤ‡a na vrh klasiฤnog high-boya iz 18. stoljeฤ‡a.

Frank Gehry

Ovaj arhitekt trenutno je nedvojbeno najpoznatiji u svijetu, zahvaljujuฤ‡i svom dizajnu iz 1997. godine za ogranak Guggenheim muzeja u Bilbau, u ล panjolskoj. Iako je Gehry veฤ‡ bio dobro etabliran u svom podruฤju valovitim oblicima koji, ฤini se, prkose gravitaciji i logici konvencionalnih metoda gradnje, Guggenheim Bilbao ostaje najbolji primjer stila koji je primijenio na bezbrojne narudลพbe, poput Disney Halla u Los Angelesu i MIT-ov Stata Center u Cambridgeu MA. Odjeven u titan, Guggenheim Bilbao podsjeฤ‡a na veliki brod vezan uz rijeku Nerviรณn. Zgrada je takoฤ‘er zasluลพna za oลพivljavanje bogatstva grada domaฤ‡ina, najveฤ‡eg u Baskiji.

Daniel Burnham

Daniel Burnham bio je arhitekt pozlaฤ‡enog doba, koji je, zajedno s partnerom Johnom Wellbornom Rootom, izgradio ono ลกto se nazivalo prvim neboderom 1886. godine: 130 stopa visoku zgradu Montauk u Chicagu. Burnham je najpoznatiji po mnogo viลกoj zgradi Flatiron Building u New Yorku. Takoฤ‘er je zapamฤ‡en po nadgledanju dizajna i izgradnje Svjetske kolumbijske izloลพbe u Chicagu 1893. godine, fantastiฤnog sajma koji je uลกao u legendu kao Bijeli grad.

Gordon Bunshaft

Sporno je je li Gordon Bunshaft najzasluลพniji za uvoฤ‘enje modernistiฤke arhitekture u NYC tijekom poslijeratnog doba. No, svakako je bio glavni zagovornik onoga ลกto je postalo poznato kao internacionalni stil, koji je za poslovne zgrade usvojio inovacije avangardnog dizajna s poฤetka 20. stoljeฤ‡a. Glavni meฤ‘u njima bio je takozvani stakleni zid-zavjesa, koji je istisnuo tradicionalne zidane eksterijere. Radeฤ‡i kao partner za tvrtku Skidmore, Owings & Merrill, Bunshaft je ovu metodu primijenio na takve kultne zgrade kao ลกto su Lever House na Park Avenue i East 53rd Street; dovrลกenu 1952. godine, a koja se smatra prvim pravim primjerom meฤ‘unarodnog stila u New Yorku. Njegovo drugo djelo ukljuฤuje knjiลพnicu Beinecke na Sveuฤiliลกtu Yale, muzej Hirshhorn u Washingtonu, i zgradu Solow, koja se istiฤe po tome ลกto se njen oblik penje od baze na zapadnoj 57. ulici i oblikuje monumentalnu konkavnu krivulju.

Najpoznatiji arhitekti Velike Britanije

Richard Rogers

Kada je Centar Pompidou prvi put otvoren 1977. godine, u to je vrijeme smatran oliฤenjem trenda poznatog pod raznim nazivima High Tech i Structural Expressionism. Britanski arhitekt Richard Rogers bio je vodeฤ‡i zagovornik stila. Ova zgrada, dizajnirana kao srediลกnja pariลกka institucija za modernu i suvremenu umjetnost, sugerira strukturu koja se okreฤ‡e iznutra prema van, sa svojim sustavima grijanja i vodovoda koji se nose kao fasada – koja takoฤ‘er ima staklene vanjske pokretne stepenice koje se penju u visinu zgrade. Rogers je uzeo sliฤan pristup za joลก jednu od svojih kultnih zgrada, sjediลกte londonskog Lloyda.

Norman Foster

Oboลพavatelj Franka Lloyda Wrighta, Ludwiga Miesa van der Rohea i Le Corbusiera, britanski arhitekt Norman Foster na poฤetku je svoje karijere radio kao suradnik Buckminstera Fullera, poznatog vizionara i izumitelja geodetske kupole. Njegov teselirani uzorak trokutastih oblika zacijelo je ostavio dojam na mladog Fostera buduฤ‡i da njegove najpoznatije zgrade imaju sliฤnu povrลกinsku obradu proฤelja. Na primjer, izloลพak A: 30 St Mary Axe u Londonu, poznat i kao The Gerkin, komercijalni neboder u londonskoj financijskoj ฤetvrti otvoren 2004. godine. Njegov oblik krastavca koji se suลพava prema vrhu postao je meฤ‘unarodna ikona, sinonim za London kao ลกto je Eiffelov toranj za Pariz.

Zaha Hadid

Jedna od rijetkih ลพena koje su se uzdigle do razine star arhitekata โ€“ i prva ikada koja je osvojila verziju Oscara za arhitekturu, Pritzkerovu nagradu โ€“ Zaha Hadid bila je poznata po futuristiฤkom dizajnu koji je koristio zakrivljene linije prikladnije NLO-u nego zgradi.

Roฤ‘ena u bogatoj iraฤkoj obitelji u Bagdadu i ลกkolovana u Ujedinjenom Kraljevstvu (gdje ฤ‡e je kraljica kasnije proglasiti damom, ลกto je ลพenski oblik obraฤ‡anja za viteลกku titulu), Hadid je iz svog rada izbacila pravilnik, izbjegavajuฤ‡i linearnu geometriju koju arhitekti obiฤno koriste za ekspresionistiฤki stil za koji se ฤesto ฤinilo da aludira na ลพenski oblik – iako ne namjerno, prema samoj Hadid: kada je njezin dizajn stadiona u Kataru usporeฤ‘ivan s vaginom, okarakterizirala je komentar kao “sramotan” i “smijeลกan”. Iako je intenzivno gradila po cijelom svijetu, ima samo jedan dovrลกen projekt – luksuzni stan u Chelseaju – u New Yorku.

Ostali najpoznatiji arhitekti na svijetu

Renzo Piano

Za razliku od ostalih arhitekata na ovom popisu, talijanski arhitekt Renzo Piano nije poznat po jedinstvenom stilu. Umjesto toga, njegova je zgrada bila eklektiฤna, u rasponu od neo-brutalizma njegovog dizajna za dom muzeja Whitney u ฤetvrti Meatpacking, do elegantne, svjetlom ispunjene kolekcije Menil u Houstonu u Teksasu, koja podsjeฤ‡a na zaraslu verziju zgrade iz sredine stoljeฤ‡a, kuฤ‡a modernista Zapadne obale, Richarda Neutre. Meฤ‘utim, njegovi projekti ฤesto dijele odreฤ‘eni industrijski ili tehnoloลกki izgled (on se okuลกao u asistiranju Richardu Rogersu u projektiranju Centra Pompidou). The Shard u Londonu njegova je najveฤ‡a dosadaลกnja zgrada, a rijeฤ je o oลกtro suลพenom neboderu od 95 katova napravljen od stakla i ฤelika koji je postao njegova najprepoznatljivija kreacija.

Oscar Niemeyer

Brazilski arhitekt Oscar Niemeyer bio je jedna od kljuฤnih osoba u razvoju modernistiฤkog dizajna sredinom stoljeฤ‡a. Predviฤ‘ajuฤ‡i rad Franka Gehryja i Zahe Hadid, Niemeyer je koristio odvaลพne zakrivljene oblike u ono vrijeme kada je vladao kockasti internacionalni stil, a tvrdnja Miesa Van der Rohea da je “manje je viลกe” bila mantra arhitektonskog polja. Niemeyer je bio i dio dizajnerskog tima koji je stajao iza zgrade UN-a u New Yorku, ali njegov najpoznatiji i najambiciozniji projekt nedvojbeno su bile graฤ‘anske zgrade za Brasรญliu, planirani grad koji sluลพi kao glavni grad Brazila od 1960. godine.

Rem Koolhas

Roฤ‘en u Rotterdamu 1945. godine, Rem Koolhas jedan je od najutjecajnijih arhitekata svoje generacije, ne samo kao dizajner veฤ‡ i kao teoretiฤar arhitekture. Prvi put se istaknuo objavljivanjem svoje knjige Delirious New York 1978. godine, pohvale gradu i njegovoj srediลกnjoj ulozi u oblikovanju 20. stoljeฤ‡a, kako ekonomski tako i kulturno. ล to se tiฤe zgrada, najpoznatiji je po ogromnom sjediลกtu srediลกnje kineske televizije u Pekingu, mรถbius-traci od 44 kata strukture koja izgleda kao da se uvija sama u sebe (lokalno stanovniลกtvo to naziva “velikim boksericama”) .

Eero Saarinen

Tijekom poslijeratne ere, Bauhausova ravnocrtna filozofija razvila se u meฤ‘unarodni stil, estetiku koja se koristi za nova poslovna sjediลกta i vladine uredske zgrade diljem svijeta. U biti, modernistiฤki ideal jednostavnosti postao je oblik korporativnog konformizma, a na toj su pozadini dizajni Eera Saarinena iz sredine stoljeฤ‡a posluลพili kao dobrodoลกao korektiv.

Za razliku od standardizirane kutije koju je usvojio International Style, Saarinen je koristio zaoลกtrene krivulje koje su njegovoj arhitekturi dale osjeฤ‡aj uzviลกene transcendencije – posebno u njegovom terminalu JFK iz 1962. godine za sada nepostojeฤ‡u zrakoplovnu tvrtku TWA. Njegov krov u obliku galebovih krila i ekstatiฤna unutraลกnjost i dalje su uzbudljivi, ali njegov posebni osjeฤ‡aj za arhitekturu, Saarinenov je zaลกtitni znak, vidljiv u drugim projektima kao ลกto je njegov dizajn iz 1947. za Magisterial Gateway Arch u St. Louisu.

Shigeru Ban

Japanski arhitekt Shigeru Ban poznat je po svojoj inventivnoj upotrebi papira, kartona i drva, te po oslanjanju na tradicionalne metode gradnje u Japanu kao ลกto su shoji zasloni za prozore, vrata i pregrade za prostorije. Na primjer, za oblikovanje krova katedrale na Novom Zelandu koristio je graฤ‘evinsku kartonsku cijev. Drugi projekt, Shutter House, ลกto je luksuzna stambena zgrada u NYC-u, evocira povijesni japanski dom koji se otvara prema van, formirajuฤ‡i fasadu strukture kao niz sigurnosnih vrata i staklenih garaลพnih vrata koji se kombiniraju kako bi stvorili pomiฤni vanjski zid za svaki apartman. Druge Banove zgrade ukljuฤuju ลกatorski ogranak muzeja Centre Pompidou u gradu Metzu u francuskoj regiji Lorraine.

Mies Van der Rohe

Slavno se drลพeฤ‡i tvrdnje da je “manje viลกe”, njemaฤki arhitekt Mies Van der Rohe ogolio je arhitekturu na elementarne geometrijske oblike, pokazujuฤ‡i put minimalizmu. Otjerao je sve tragove ukrasa, koristeฤ‡i uroฤ‘ene kvalitete materijala. To su, na primjer, ฤelik i ploฤasto staklo kako bi definirao izgled svojih zgrada.

Ovaj pristup proizaลกao je iz drugog kreda – forma jednako funkcija – prihvaฤ‡enog u Dessau Bauhausu, za koji je sluลพio kao posljednji direktor prije nego ลกto su ga nacisti zatvorili. Njegovi dizajni naglaลกavali su racionalizam i uฤinkovitost kao put do ljepote, a primjer je bio pristup Barcelonskom paviljonu, izgraฤ‘enom za smjeลกtaj njemaฤke izloลพbe za Meฤ‘unarodnu izloลพbu 1929. godine u Barceloni.

U njemu moลพete vidjeti da, iako se Mies (ime po kojem je najpoznatiji) odricao ukrasnih detalja, on nije bio protiv raskoลกi, kao ลกto to potvrฤ‘uje obilna upotreba mramora, crvenog oniksa i travertina. Rezultirajuฤ‡e remek-djelo moลพe se usporediti samo s Miesovim Seagramovim tornjem u New Yorku.

Top ponude danas!