Najpoznatiji simbol Zadra, grada starog čak tri tisuće godina, zasigurno je crkva Sv Donata, najljepši primjer predromaničke arhitekture u Hrvatskoj, ali i jedan od najljepših u Europi. Iznimno originalna i monumentalna građevina nezaobilazna je postaja svakog turista i posjetitelja te ljubitelja povijesti.
Ipak, Zadar ne čini samo ova građevina jer Zadar je iznimno lijep grad bogate povijesti kojeg svakako vrijedi bolje upoznati. Stoga, ako se nađete u Zadru ili u okolici Zadra, svakako pogledajte više od samo divne crkvice Sv Donata.
Zadar – grad koji se doslovno izdignuo iz pepela
Zadar je vrlo stari hrvatski obalni grad i prijestolnica Zadarske županije, a njegova je prošlost bila vrlo turbulentna jer je često bio na meti osvajača i pljačkaša. Tako je, zapravo, bilo s mnogim gradovima na obali koje su pomorci često posjećivali.
Zadar se prvi puta spominje u davnom 9. stoljeću prije Krista, kao liburnsko naselje, a kroz povijest je promijenio niz imena. Jader, Zara i Jadera su samo neka od njih.
U 1. stoljeću je došao pod vlast Rimljana koji su ga modernizirali i kroz njega uredili uličnu mrežu, a uz njen rub postavili glavni gradski trg Forum. Tada je grad dobio novi i funkcionalniji oblik.
Grad se ponovno spominje u 9, stoljeću, i to kao sjedište Bizantinaca, ali i biskupa Donata, a po prvi puta se spominje i Crkva Sv Donata koja je izgrađena na glavnome trgu. Ovaj je zapis, dakle, koristan kako bismo razmislili o potencijalnim arhitektima crkvice i kako bismo joj mogli dati konkretan kontekst. Na kraju cijele priče, sigurni smo da crkvu nisu izgradili neki poznati svjetski arhitekti, ali uživamo u misteriji koja ju ovija.
Grad je u kasnijem periodu često bio meta osvajača: u 13. stoljeću napali su ga Mleci koji su ga sustavno uništavali do 14. stoljeća i potpisivanja Zadarskog mira čime je Zadar prešao u vlasništvo ugarsko – hrvatske dinastije Anžuvinaca.
16. i 17. stoljeće u Zadar je dovelo turske osvajače, zbog čega je izgrađen sustav utvrda za obranu. Od 18-og do 20-og stoljeća Zadar je sustavno mijenjao vladare. Njime su vladali Austrijanci, Francuzi i Talijani, a tijekom 2. svjetskog rada doživio je jaka bombardiranja koja su uništila i spalila velik dio grada. Isto se dogodilo i tijekom Domovinskog rata početkom 90-ih godina 20. stoljeća, kada je također uništen jedan dio važne spomeničke baštine.
Zadar je grad u kojem se nalazi mnogo crkava, a jedna od važnijih je zasigurno Crkva Svetog Donata o kojoj ćemo reći nešto više. Nalazi se odmah uz katedralu Sv. Stošije, također jako poznate zadarske građevina.
Crkva Sv Donata – najpoznatiji simbol grada Zadra
Crkva Sv Donata jedinstveni je sakralni spomenik u Hrvatskoj, a posebno mjesto zauzima i u europskoj sakralnoj arhitekturi. Smještena je u sami centar povijesne jezgre.
Crkva sv Donata je do 15. stoljeća nosila ime Crkva Presvetog Trojstva da bi u 15. stoljeću bila preimenovana u Crkvu Svetog Donata.
Ona je ujedno i najčešći motiv na razglednicama grada Zadra, upravo zbog svog jedinstvenog izgleda rotonde i sakralnoj vrijednosti. Njena monumentalna visina od 27 metara, neobičan oblik cilindra i originalna arhitektura učinili su je vrlo popularnom i potpuno različitom od mnogih crkava tog doba.
Crkva Svetog Donata nije pod nadležnošću Zadarske nadbiskupije već je danas muzejski prostor o kojem brigu vodi zadarski Arheološki muzej. Naravno, održavanje ove građevine nešto je što je u interesu i povjesničarima i umjetnicima i samom gradu.
Kako i kada je sagrađena Crkva Sv Donata?
Crkva Svetog Donata nastala je u 9. stoljeću, a prvi put se spominje u poznatom djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta „O upravljanju carstvom“ nastalom u 10. stoljeću.
Posebno zanimljiva činjenica vezana je uz gradnju ove crkve, a to je da je ona sagrađena na ruševinama antičkog trga tj. Foruma, a u gradnji crkve koristili su se svi njegovi ostaci. Dok se nekima to čini ekonomično, drugi bi možda komentirali kako bi bilo lijepo da je ipak i Forum preživio do današnjega dana.
Sagraditi ju je dao zadarski biskup Donat, koji je kasnije proglašen svecem, a kojeg se iznimno cijeni zbog njegove ljubavi prema Zadru i zaštite koju mu je pružao tijekom svog djelovanja. Ako vas je ikad zanimalo zašto se ova mala crkva naziva baš tako, sad znate koji je odgovor.
Početkom gradnje se smatra druga polovica 8. stoljeća, kada na ovim prostorima dolazi do negacije antičkih građevina pa je stoga upravo antički trg postao temelj njene gradnje. U podnožju crkve naziru se dijelovi vijenaca, žrtvenika i ploča iz doba antike.
Crkva je građena u dvije faze, a upravo je druga faza donijela mnogobrojne promjene.
Prva faza je uključivala gradnju kružne građevine i njene tri apside, a druga je Crkvi donijela mnogo veće promjene. Crkva Sv Donata koja je do tada bila jednoetažna podiže se u visinu i širi na bokovima. Središnji dio s tri ranije spomenute apside nije diran, ali se na njenoj sjevernoj strani podiže dodatna prostorija s vratima, ali i zavojite stepenice.
Gornji kat je mnogo niži od donjeg, a kako bi građevina podnijela teret dodatnih prostorija i kata postavljeni su monumentalni piloni i dva stupa koji su podnijeli teret. Ova 2. faza gradnje protezala se kroz početak 9. stoljeća.
Crkva se oslanja na šest masivnih pilona i dva stupa i oni dijele okruglu prostor od ophoda u obliku prstena. Mnogi će u srednjoj školi na satu likovne kulture razgovarati s profesorima upravo o ovoj interesantnoj građevini i o tome kako je zanimljiv njeg okruglasti oblik.
Što se tiče funkcije crkve ona još uvijek nije u potpunosti rasvijetljena, a njen najpoznatiji istraživač, profesor Pavuša Vežić pretpostavlja da je namjena građevina bila stvaranje palatinske kapele, što je naziv za biskupovu kapelu ili rezidenciju.
S obzirom na to da su temelji crkve ogoljeni u njima se može vidjeti antički materijal od kojeg je crkva i sagrađena: antičke grede, kapiteli, stupovi, antički žrtvenici i ostaci ploča antičkog foruma.
Tko je bio Sv. Donat?
Sveti Donat bio je zadarski biskup i diplomat koji je osim svojih crkvenih dužnosti obnašao i posao izaslanika dalmatinskih gradova caru Karlu Velikom. Ovo je, naravno, bio vrlo bitan posao i možemo zaključiti da je sveti Donat svakako napravio veliku promjenu u ovom malom gradu.
Prema zapisima Konstantina Porfirogeneta upravo je sv Donat u Carigradu pregovarao s bizantskim carem o granicama bizantskog teritorija i hrvatskog kneževskog teritorija, a smatra se da je svojim djelovanjem mnogim dalmatinskim gradovima donio veću autonomiju.
Predaja kaže da je iz Carigrada donio posebnu relikviju koju je dobio na dar, a to su moći Sv. Anastazije ili Stošije koje je pohranio u mramorni kovčeg u katedralu Sv. Petra koja je kasnije postala katedrala Sv. Stošije.
Točna godina smrti biskupa Donata nije poznata, a pretpostavlja se da je riječ o 811. godini, a njegovo je tijelo pokopano upravo u crkvi koju je dao izgraditi – Crkvi Presvetog Trojstva, kasnije preimenovanu u Crkva Svetog Donata.
Početkom 17. stoljeća, za vrijeme vladavine nadbiskupa Stelle njegovi su posmrtni ostaci premješteni ispred glavnog oltara, a 1809. godine prebačeni su u katedralu SV. Stošije gdje se još i danas nalaze.
Blagdan Sv. Donata slavi se 25. veljače, a po važnosti se smatra drugim po redu zaštitnikom grada Zadra, Sv. Stošije. Dakle, ako pitate lokalne stanovnike, Zadar je grad zaštićen od više svetaca.
Crkva Svetog Donata u Zadru – 7 zanimljivosti
1. Skrivena prostorija Crkve Sv Donata
U podu sjeverne apside na galeriji, na gornjem katu, pronađena je skrivena prostorija za koju se smatra da je bila namijenjena skrivanju crkvenih dragocjenosti. Naravno, kako je Zadar imao burnu prošlost, ova se ideja čini sasvim logičnom.
S obzirom na to da je bila vrlo skrivena i činjenici da je bila vrlo malo korištena na što upućuje manjak vanjskih tragova smatra se da je ova prostorija imala posebnu namjenu poznatu samo odabranima. Istraživači su za prostoriju smislili i zanimljiv naziv: skrivnica.
Ne postoje nikakvi pisani tragovi o postojanju ove prostorije niti ju se može vidjeti na nacrtima i papirima koji su sačuvani do danas.
2. U crkvi Sv Donata se ne odvijaju bogoslužja
Crkva Svetog Donata je desakralizirana u 18. stoljeću te se u njoj od tada ne odvijaju bogoslužja. Iako desakralizirana nije bila u svrhu očuvanja, mnogi misle kako je dobro da se crkva više nije koristila toliko često.
1798. godine austrijska vlast crkvu je pretvorila u skladište, a nakon što su Francuzi osvojili Zadar pretvorena je u konjušnicu.
3. Riječ Donat ima latinsko podrijetlo
Riječ Donat ima vrlo posebno i zanimljivo značenje na latinskom jeziku. Riječ Donatus znači „darovan“, tj. onaj čije je rođenje iščekivano dugo vremena.
4. Sv Donat donio je važne relikvije u Zadar
Osim moći sirmijske mučenice Stošije biskup Donat je na dar dobio i relikvije sveca Krševana, svetica Irene, Agape i Kijone koje su stradale u progonima cara Dioklecijana te relikviju Sv. Zoila.
5. Crkva Sv Donata nije sačuvana u prvobitnom obliku
Otkriveno je da joj nedostaje južna prigradnja koja je srušena 1930. godine.
6. Crkva Sv Donata idealna je za glazbene događaje
Crkva Sv Donata zbog svog jedinstvenog cilindričnog oblika i visine ima vrlo akustička svojstva pa se u njoj već više od pola stoljeća održavaju svjetski poznate “Glazbene večeri u Sv. Donatu”.
7. Točno podrijetlo biskupa Donata nije otkriveno
Iako je prema predaji rođen u Zadru i bio je član ugledne zadarske obitelji, neki povjesničari smatraju da je ovaj svetac ipak irskog porijekla.