Remek djelo je izraz koji se koristi za označavanje umjetničkog djela izvanredne kvalitete, visoke umjetničke vrijednosti i značaja. To je rad koji se ističe svojom originalnošću, tehničkom vještinom, inovativnošću ili estetskom vrijednošću.
Remek djela često postaju ikone umjetnosti, prepoznata su i cijenjena na globalnoj razini te imaju značajan utjecaj na umjetničku praksu i razvoj umjetnosti.
Ona mogu obuhvaćati različite umjetničke discipline kao što su slikarstvo, kiparstvo, arhitektura, literatura, glazba, film i druge izvedbene umjetnosti.
Poznati primjeri za remek djelo uključuju “Mona Lisu” Leonarda da Vincija, “Strop Sikstinske kapele” Michelangela, “Noćnu stražu” Rembrandta, “Simfoniju broj 9” Ludwiga van Beethovena i mnoge druge.
Odakle dolazi izraz remek djelo?
Remek je zapravo mađarska riječ koja u mađarskom rječniku opisuje nešto „izvanredno, odlično, istinski dobro i nešto vrijedno priznanja“.Takvo isto značenje ima riječ remek u izrazu remek djelo. Stoga se remek djelo tumači kao „izvanredno, uzorno, vrhunsko, neponovljivo, majstorsko djelo”.
Raniji izraz koji je opisivao takvo djelo došao je od talijanske riječi “capolavoro”, koja se sastoji od riječi “capo” (glava) i “lavoro” (rad). On se prvotno koristio u srednjovjekovnoj Italiji kako bi se opisala najvažnija djela ili iznimne umjetničke kreacije. S vremenom je naziv “remek-djelo” preuzeo tu ulogu i proširio se na ostatak svijeta.
Taj naziv se koristi kako bi se istaknula izvanredna umjetnička vrijednost i kvaliteta određenog djela. Izraz je postao široko prihvaćen i prepoznat u mnogim jezicima kao sinonim za iznimna umjetnička ostvarenja.
15 najpoznatijih remek djela u umjetnosti:
1. “Mona Lisa” – Leonardo da Vinci
“Mona Lisa” je remek djelo koje je naslikao talijanski umjetnik Leonardo da Vinci. Sigurno je jedno od najpoznatijih!
Ovo remek djelo je portret jedne žene, često opisano kao najpoznatija slika na svijetu. Slika prikazuje ženu čije lice krasi tajanstveni osmijeh i intenzivni pogled.
Mona Lisa je poznata po svom sofisticiranom izvođenju sfumata (tehnika mekog prelaska boja) i perspektivi, što je postalo prepoznatljivo za Leonarda da Vincija.
Kontroverza oko “Mona Lise” uglavnom se fokusira na identitet žene koja je prikazana na slici. Postoje brojne teorije i spekulacije o tome tko je zapravo model za portret. Stručnjaci su se na kraju složili da je najvjerojatnije riječ o talijanskoj plemkinji Lisi Gherardini.
Znate li da je riječ Mona, koja stoji ispred imena plemkinje, nastao je skraćivanjem talijanske titule ma donna što znači gospođa? Mona Lisa je zapravo Gospođa Lisa.
Slika se nalazi u pariškom muzeju pod nazivom Louvre, a današnja joj je vrijednost oko jedne milijarde dolara.
Osim toga, slika je bila meta krađe (1911.) i napada, uključujući jedan incident u kojem je slika bila oštećena kada je bila izložena u muzeju.
2. “Krik” – Edvard Munch
“Krik” je remek djelo norveškog umjetnika Edvarda Muncha. Slika prikazuje figuru na mostu koja drži ruke na licu i izražava izuzetnu emocionalnu tjeskobu.
“Krik” je postao simbol moderne umjetnosti i ikona izražavanja unutarnjih osjećaja i egzistencijalnog straha. Ovo je remek djelo velike težine i zasigurno jedno od onih što ostave ogroman utisak na svakoga.
Niti ovo remek djelo nije izbjeglo kontroverze, a one su uglavnom vezane uz interpretaciju i značenje slike. Mnogi su se pitali što točno umjetnik pokušava prenijeti i koje su emocije izazvane ovim djelom.
Osim toga, ovo remek djelo bilo je meta krađe nekoliko puta, a jedna verzija slike bila je oštećena kiselinom.
Najpoznatija krađa dogodila se 1994. godine, isti dan kada je bilo svečano otvorenje Zimskih olimpijskih igara u Lillehammeru, što je potaknulo kradljivce na pokret.
Lopovi su sliku ukrali iz nacionalne galerije u Oslu i ostavili poruku na kojoj je pisalo „Hvala za slabo osiguranje“.
3. “Noćna straža” – Rembrandt van Rijn
“Noćna straža” je jedno od najpoznatijih djela nizozemskog umjetnika Rembrandta van Rijna. To je grupni portret lokalne vojne postrojbe i prikazuje živahnu scenu vojnika i časnika.
Rembrandt je majstorski koristio svjetlost i sjenu kako bi stvorio dramatičnost i dubinu u slici. Ovo remek djelo odražava Rembrandtovu vještinu u portretiranju i upotrebi svjetla.
Kontroverza oko “Noćne straže” uglavnom je vezana uz promjenu izvornog izgleda slike. Naime, djelo je bilo pretrpano tamnim premazima koja su se vremenom zacrnila, zbog čega je slika bila pogrešno interpretirana kao noćna scena.
Nakon restauracije, otkriveno je da je scena zapravo prikaz dnevnog doba, ali mnogi posjetitelji su ostali zbunjeni promjenom.
4. “Postojanost pamćenja” – Salvador Dalí
Postojanost pamćenja (Mekani satovi) najpoznatija je slika koju je stvorio španjolski nadrealistički umjetnik Salvador Dalí. Riječ je o vrlo prepoznatljivoj slici koja je često korištena u raznim filmovima, od igranih do animiranih.
Džepni satovi na slici predstavljaju Dalijevo mišljenje da vrijeme nije fiksno, i upravo zbog toga su prikazani kao da su tekući, dok ih istovremeno nagrizaju mravi i muha.
Znate li da je Dalí izradio logo za tvrtku Chupa Chups i reklamni program za Eurosong 1969?
5. “Strop Sikstinske kapele” – Michelangelo
Strop Sikstinske kapele je remek djelo talijanskog renesansnog umjetnika Michelangela. To je monumentalno slikarsko djelo koje obuhvaća devet scena iz Knjige postanka u Bibliji.
Strop je prepun izvanrednih detalja, a središnji motiv je “Stvaranje Adama”, prikaz Bogova i Adama koji se gotovo dodiruju. Michelangelo je izvanredno koristio pokret, anatomske detalje i perspektivu kako bi stvorio dubinu i dramatičnost.
Kontroverza oko stropa Sikstinske kapele uglavnom je bila vezana uz njegovu restauraciju. Restauracija koja je provedena u 1980-ima izazvala je mnogo rasprava o tome koliko je autentična i vjerna izvornom izgledu.
Neki su kritizirali intenzivno čišćenje i obnavljanje koje je rezultiralo svjetlijim bojama i jasnijim detaljima, dok su drugi hvalili obnovljenu svježinu slike.
Znate li da je Michelangelov prikaz Boga kao krupnog muškarca s dugom bijelom kosom i bradom prvi takav prikaz Boga u povijesti? Do tada je Bog prikazivan samo kao ruka koja se spušta s neba.
6. “Gernika” – Pablo Picasso
“Gernika” je remek djelo španjolskog umjetnika Pabla Picassa koja je nastala kao odgovor na njemačko bombardiranje grada Gernike tijekom Španjolskog građanskog rata. Slika prikazuje kaos, patnju i uništavanje koje je rat donio.
“Gernika” postaje simbol protivljenja ratu i nasilju te je jedno od najpoznatijih antiratnih umjetničkih djela.
Slika je bila inspirirana napadom nacističkog zrakoplovstva na baskijski grad Gerniku tijekom španjolskog građanskog rata. Picasso je iskoristio ovo remek djelo kako bi izrazio protivljenje ratu i nasilju, ali mnogi njegovi suvremenici su kritizirali njegov apstraktni stil i teško razumljivu simboliku.
Znate li anegdotu vezanu uz ovu sliku? Ona kaže da je Pablo Picasso njemačkom Gestapu na pitanje je li on to uradio, misleći na njegovu sliku, odgovorio: “Ne, to ste vi uradili”.
7. “Milska Venera” – antička grčka skulptura
„Milska Venera” je antička grčka skulptura koja prikazuje boginju ljubavi, Veneru (ili Afroditu). Skulptura je izrađena od mramora i predstavlja ženski akt, pri čemu je naglasak na gracioznosti i ljepoti.
“Venera de Milo” je jedno od najpoznatijih antičkih djela i simbolizira ideal ljepote i ženske senzualnosti.
Kontroverza koju donosi ovo remek djelo uglavnom se fokusira na njezinu odsutnost ruku. Ruke skulpture su izgubljene, a različite rekonstrukcije su izazvale polemike. Mnogi ljubitelji umjetnosti se pitaju u kojem položaju su ruke bile i kako su pridonosile ukupnom dojmu skulpture.
Zanimljivo je i to da su autor i vrijeme izrade ove najpoznatije grčke skulpture nepoznati.
8. “Posljednja večera” – Leonardo da Vinci
“Posljednja večera” je mural koji je Leonardo da Vinci naslikao u samostanu Santa Maria delle Grazie u Milanu. Ovaj epohalni rad prikazuje Isusa i njegove apostole tijekom posljednje večere.
Slika je poznata po svom kompozicijskom savršenstvu, ekspresivnosti likova i pažljivom prikazu emotivnih reakcija. “Posljednja večera” smatra se jednim od najvažnijih religioznih remek djela renesanse.
Kontroverza oko “Posljednje večere” uglavnom je vezana uz njezinu očuvanost. Slika je pretrpjela brojne oštećenja tijekom godina zbog nestabilnosti materijala i nesreća, uključujući oštećenja tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su poduzeti napori za restauraciju, neki detalji slike su izgubljeni ili oštećeni.
Znate li da postoje dvije gotovo iste replike Posljednje večere? Vjeruje se da su ih naslikali Leonardovi učenici.
9. “Zvjezdana noć” – Vincent van Gogh
“Zvjezdana noć” je slika nizozemskog umjetnika Vincenta van Gogha koja prikazuje noćni krajolik s turbulentnim nebeskim vrtlozima i zvijezdama.
Slika je izrađena snažnim potezima kista i karakterističnim stilom van Gogha. Ova je slika postala jedno od najprepoznatljivijih djela moderne umjetnosti, a odražava umjetnikovu unutarnju senzibilnost i emocionalnu ekspresiju.
Kontroverza oko slike uglavnom je vezana uz Van Goghovu mentalnu bolest i njegovo stanje tijekom stvaranja slike. Slika je naslikana tijekom Van Goghova boravka u psihijatrijskoj bolnici, a neki su je tumačili kao prikaz njegovih unutarnjih borbi i stanja duše.
Za vrijeme boravka u toj bolnici Vincent je imao noćne more i probleme sa spavanjem pa je sliku naslikao tijekom jedne od besanih noći, nekoliko mjeseci nakon što si je odrezao uho uslijed jednog napadaja koji je uključivao i halucinacije.
Ipak, za većinu ostalih ljubitelja umjetnosti ova slika plavih tonova djeluje vrlo smirujuće iako su vrtložne linije centar ove slike.
10. “Mislilac” – Auguste Rodin
Skulptura od bronce koju je napravio francuski kipar August Rodin jedna je od najpoznatijih skulptura na svijetu.
Rodin je prvi put predstavio svoju verziju “Mislioca” 1880. godine, a kasnije je napravio više replika i varijacija ovog djela.
Rodinova verzija prikazuje golog muškarca koji sjedi na stijeni ili bloku, duboko uronjenog u svoje misli. Skulptura prikazuje napetost i koncentraciju u tijelu i izražava intenzivnu unutarnju borbu i introspekciju. Muškarac ima snažno mišićavo tijelo, koje sugerira fizičku snagu, ali i intelektualnu moć.
Posebna karakteristika Rodinovog “Mislilca” je njegova neizvjesnost i univerzalnost. Figura nije jasno definirana kao neki specifičan lik ili filozof, već predstavlja univerzalnog čovjeka u stanju dubokog razmišljanja.
Ona izražava univerzalne teme ljudske egzistencije, poput tuge, kontemplacije, borbe s unutarnjim demonima i potrage za istinom.
Jedna od najpoznatijih replika ove skulpture nalazi u muzeju Rodin u Parizu. Ova skulptura visoka je oko 186 centimetara i izrađena je od bronce. Postala je simbol samog kipara i predstavlja jedno od najprepoznatljivijih umjetničkih djela u svijetu.
Znate li da je Rodinov Mislilac nastao na temelju poznate skulpture grčkog kipara Leokareesa iz 3. stoljeća? Naime, Auguste Rodin je bio toliko oduševljen tim radom da je stvorio svoju verziju skulpture.
11. “David” – Michelangelo
“David” je skulptura koju je Michelangelo izradio od jednog bloka bijelog mramora i prikazuje biblijskog junaka Davida prije nego što se suoči s Golijatom.
Ovo remek djelo renesansnog kiparstva ističe se svojim impresivnim detaljima, skladnim proporcijama i izraženoj muskulaturi. Ova skulptura postala je simbol hrabrosti, snage i ljepote.
Iako je Michelangelo bio poznat po svom izuzetnom poznavanju ljudske anatomije neki su kritizirali njegovu interpretaciju tijela na ovoj skulpturi. Posebno su se fokusirali na proporcije tijela, poput dužine ruku i veličine glave, smatrajući ih nerealističnima.
Također, u vrijeme kada je skulptura nastala, ovakav prikaz golotinje bio je kontroverzan. Skulptura je prvobitno bila postavljena na javnom mjestu, a mnogi su tvrdili da takav prikaz golotinje nije primjeren za javni prostor.
Znate li da je ovaj kip Davida u Firenzi visok čak 5 metara i 17 centimetara?
12. “Suncokreti ” – Vincent van Gogh
Slika “Suncokreti” Vincenta van Gogha jedno je od njegovih najpoznatijih djela i ikona postimpresionizma. Van Gogh je naslikao više verzija ovog motiva tijekom svog života, a jedna od najpoznatijih verzija slika je “Suncokreti” naslikana 1888. godine.
Slika “Suncokreti” prikazuje buket suncokreta postavljen u jednostavnu vazu. Van Gogh je bio inspiriran ljepotom i simbolikom suncokreta te je odlučio prikazati njihovu svjetlinu i vitalnost. Koristeći bogate žute i zlatne tonove, stvorio je živopisnu i energičnu kompoziciju.
Van Gogh je bio inspiriran japanskom umjetnošću i estetikom, što se očituje u ovom djelu. Kroz svijetle boje, kontraste i jednostavne oblike, postigao je snažan vizualni učinak. Slikajući suncokrete, van Gogh je želio prikazati ljepotu prirode, ali istovremeno izraziti i dublje emocionalno stanje.
Postoji kontroverza vezana uz “Suncokrete”, a odnosi se na autentičnost verzija slika. Van Gogh je naslikao nekoliko verzija slika “Suncokreta”, a postoje i brojne kopije i replike koje su se pojavile tijekom vremena. To je dovelo do pitanja autentičnosti ovih slika i njihove povijesne vrijednosti.
Van Gogh je prvotno naslikao suncokrete kako bi ih stavio u sobu koju je namjeravao dijeliti s kolegom umjetnikom Paulom Gauguinom. Ideja je bila da stvori inspirativno okruženje za svoj rad i potakne suradnju s Gauguinom. Međutim, taj plan je propao nakon niza nesuglasica između dvojice umjetnika.
13. “Posljednji sud” – Michelangelo
“Posljednji sud” je freska koju je Michelangelo naslikao na zidu Sikstinske kapele u Vatikanu. Freska prikazuje biblijsku scenu posljednjeg suda, s prikazom uskrsnuća, suda i razdvajanja dobrih i loših duša.
Ovo monumentalno djelo impresionira svojom složenošću, detaljima i izražajnošću likova i smatra se jednim od najvećih dostignuća renesansne umjetnosti.
Kontroverza oko ove freske uglavnom se fokusira na različite aspekte slike i njenu prikazanu tematiku.
Na slici je prikazao velik broj golih ljudi, uključujući i mnoge naglašeno prikazane muške i ženske figure. U vrijeme kada je slika stvorena, takav prikaz golotinje bio je kontroverzan. Kritičari su smatrali da je slika previše eksplicitna i da prelazi granice pristojnosti.
Nakon završetka freske, neki pripadnici Katoličke crkve izrazili su nezadovoljstvo nekim prikazima likova i njihovom naglašenom golotinjom. Godine 1564., otprilike 20 godina nakon Michelangelove smrti, odlučeno je da se neki dijelovi freske prekriju platnom kako bi se umanjila njihova “neprikladnost”.
Nakon što je Michelangelo završio sliku, neki dijelovi su promijenjeni od strane drugih umjetnika. Zbog toga se javljaju kontroverze oko toga koliko su ti dodaci bili u skladu s Michelangelovom prvotnom vizijom i jesu li narušili cjelokupnu kompoziciju.
Freska prikazuje scenarij posljednjeg suda, s različitim religijskim i mitološkim likovima. Kontroverza se javlja oko toga kako se različiti elementi i likovi tumače te jesu li svi detalji jasno prepoznatljivi i interpretirani na ispravan način.
Tijekom slikanja freske, Michelangelo je mijenjao stil izražavanja, posebno u odnosu na figure u gornjem dijelu slike. Ove promjene stila izazivaju kontroverze i rasprave o različitim tehnikama koje je umjetnik koristio i njihovom utjecaju na cjelokupnu sliku.
14. Taj Mahal – Agra, Indija
Taj Mahal je remek djelo islamske arhitekture i jedna od najljepših građevina na svijetu. Izgrađena je kao grobnica za caricu Mumtaz Mahal i kombinira elemente perzijske, indijske i islamske arhitekture.
Iako Taj Mahal smatraju jednim od najljepših arhitektonskih remek-djela, postoji nekoliko kontroverzi i rasprava vezanih uz njega.
Postoji rasprava oko toga tko je zapravo autor Taj Mahala. Iako se obično pripisuje arhitektu Ustadu Ahmadu Lahauriju, postoje mišljenja da je projekt mogao uključivati i druge arhitekte i majstore. Dokumentacija iz tog vremena nije dovoljno detaljna, pa se autorstvo i dalje raspravlja.
Taj Mahal je izgrađen za vrijeme vladavine cara Shah Jahana kao grobnica za njegovu suprugu Mumtaz Mahal. Postoje kontroverze i rasprave oko iznosa novca koji je utrošen na izgradnju i financiranje tog monumentalnog projekta, kao i o njegovom utjecaju na tadašnje društvo.
Taj Mahal je prošao kroz nekoliko faza restauracije kako bi se očuvala njegova ljepota i strukturalna integritet. Neki stručnjaci dovode u pitanje njegovu autentičnost i vjernost izvornom dizajnu i materijalima nakon tih intervencija.
Taj Mahal je upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine 1983. godine.
15. Sagrada Familia – Barcelona, Španjolska
Sagrada Familia je nezavršena bazilika koju je dizajnirao arhitekt Antoni Gaudí. Poznata je po svojoj nekonvencionalnoj i impresivnoj arhitekturi, koja kombinira elemente gotike i moderne.
Uz nju su također vezane neke kontroverze poput one o vremenskom trajanju projekta i pitanju hoće li ikada biti završena jer je njena gradnja započeta 1882. godine, ali do danas još uvijek nije dovršena.
Gaudí je bio poznat po svom inovativnom i nekonvencionalnom stilu, koji je uključivao organske oblike i prirodne motive. Ova nekonvencionalna estetika Sagrade Familie izazvala je kontroverze i podijelila mišljenja kritičara arhitekture onog doba. Nije svako remek djelo bilo dobro prihvaćeno od samog početka.
Iako je ovo remek djelo katolička bazilika, njezina izgradnja i financiranje uzrokovali su kontroverze jer su sredstva prikupljena od različitih izvora, uključujući privatne donacije. Neki su izrazili zabrinutost zbog uloge vjerskih institucija u takvim velikim projektima.
Budući da je Gaudí preminuo prije nego što je Sagrada Familia dovršena, postoje pitanja o tome koliko vjerno su njegovi zamisli provedene u izgradnji i koliko su intervencija i interpretacija drugih arhitekata utjecale na izvorni dizajn.
Kada bude dovršena, Sagrada Familia će imati ukupno 18 tornjeva. Svaki toranj predstavlja drugačiji biblijski lik, pri čemu najviši toranj predstavlja Isusa Krista. Prema planu, najviši toranj će dosegnuti visinu od 172,5 metara, čineći Sagradu Familiju najvišom crkvom na svijetu.