Ovo je modernizam: 10 značajki i djela

Modernizam je kompleksan kulturni, umjetnički i intelektualni pokret koji je oblikovao 20. stoljeće, a čiji početak datira još na kraj 19. stoljeća. 

Do pojave modernizma je došlo iz mnogo razloga: napredak tehnologije, Darwinova teorija, pojava egzistencijalizma, 1. i 2. svjetski rat te rast znanja na gotovo svim područjima utjecali su na to da je čovjek polako stvarao odmak od prošlosti, osobito od tradicionalnih kanona i formi.

Čovjeku su se otvorile nove perspektive, mogućnosti i izazovi koje je objeručke prihvatio kako bi olakšao svakodnevicu svima u društvu, ali i demonstrirao vlastite mogućnosti i uspjehe.

Odmicanje od prošlosti donijelo je neke sasvim nove i moderne ideje u svim segmentima života, o čemu ćemo govoriti u nastavku teksta.

Koje su osnovne značajke modernizma?

Značajke modernizma variraju između različitih umjetničkih disciplina, ali postoje neke zajedničke karakteristike koje se često povezuju s ovim pokretom. Evo 10 ključnih značajki modernizma koje su zastupljene u gotovo svim područjima rada.

1. Eksperimentacija i Inovacija

Modernizam je karakteriziran stalnom eksperimentacijom i inovacijom u umjetnosti, književnosti, glazbi, arhitekturi i drugim područjima. Umjetnici su se trudili narušiti tradicionalne norme i konvencije u što većoj mjeri. 

2. Razbijanje Konvencija

Modernizam je često kršio konvencionalne norme i očekivanja. Umjetnici su tražili nove načine izražavanja i reinterpretirali tradicionalne oblike na sasvim drugačiji način.

3. Subjektivnost i Unutarnji Monolog

U književnosti, modernistički pisci često su se fokusirali na unutarnje iskustvo likova i koristili tehniku unutarnjeg monologa kako bi prikazali dublje slojeve svijesti i subjektivnost.

4. Fragmentacija

Modernistička djela često su fragmentirana i nejasna, reflektirajući fragmentiranu prirodu suvremenog života i svijesti.

5. Vizualna Ekspresija u Umjetnosti

U slikarstvu, modernizam je uključivao razne stilove, uključujući kubizam, futurizam i apstraktnu umjetnost. Ove stilističke inovacije često su istraživale geometrijske oblike i apstraktne koncepte.

modernizam
FOTO: SHUTTERSTOCK

6. Osvježavajuća Originalnost

Modernizam je težio stvaranju originalnih i jedinstvenih umjetničkih izraza, izbjegavajući konvencionalne formule i klišeje.

7. Tehnološki Napredak

Tehnološki napredak, uključujući električnu energiju, kinematografiju i promet, bio je važan dio modernizma i utjecao je na umjetnost, kulturu i svakodnevni život.

8. Društvene i Političke Promjene

Modernizam je odražavao društvene i političke promjene tog vremena, uključujući urbanizaciju, migracije, ratove i emancipaciju žena.

9. Kritika Tradicionalnih Vrijednosti

Modernizam je često izražavao kritiku tradicionalnih društvenih i kulturnih vrijednosti te se bavio temama kao što su otuđenost, izolacija i potraga za smislom postojanja.

10. Globalni Utjecaj

Modernizam nije bio ograničen na jednu regiju ili kulturu. Bio je globalni fenomen koji je oblikovao umjetnost i kulturu širom svijeta.

Ovo su neki od ključnih aspekata modernizma, ali važno je napomenuti da je modernizam bio raznolik pokret i da se njegove značajke razvijaju i mijenjaju kroz različite umjetničke discipline i vremenske periode.

Modernizam u književnosti

Nepregledna zbirka riječi i ideja, književnost, često odražava duh vremena i dušu društva u kojem nastaje. U 20. stoljeću, svijet je svjedočio izvanrednim promjenama koje su potresale sve aspekte života. 

Svijet je bio suočen s industrijalizacijom, urbanizacijom, ratovima i znanstvenim otkrićima koja su potkopavala tradicionalna vjerovanja i vrijednosti. U takvom turbulentnom okruženju, rodila se književna struja poznata kao modernizam.

Modernizam je bio odgovor na kaos i nesigurnost modernog života. Bila je to reakcija na klasične stilove književnosti, koja je tražila nove načine izražavanja i tumačenja svijeta. 

Autori su se suočavali s izazovom da prenose svoja iskustva i emocije u formi koja bi odražavala brze promjene i konfuziju epohe. 

U tom procesu, stvorene su nove tehnike pisanja i eksperimentalni stilovi koji su testirali granice jezika i naracije.

Modernizam je također bio duboko kritičan prema društvu i kulturi svog vremena. Kroz svoja djela, pisci su izražavali osjećaj dezorijentacije i gubitka vrijednosti u svijetu koji se brzo mijenja. Oni su se pitali o smislu života, ljudskoj prirodi i ulozi umjetnosti u suvremenom društvu.

Ovo razdoblje književnosti nije bilo samo o pukom eksperimentiranju; bilo je to i vrijeme dubokih filozofskih i moralnih pitanja. Modernisti su postavljali pitanja o identitetu, moralu, postojanju Boga i smislu ljudskog traganja. U tom smislu, modernizam je bio introspektivan i duboko filozofski.

Kroz sve svoje eksperimente i izazove, modernizam je ostavio trajan uticaj na književnost. Njegovi inovativni pristupi i tematske dubine oblikovali su književnost koja će doći kasnije. Pitanje identiteta i smisla, koje je bilo centralno u modernističkim djelima, ostalo je relevantno i u vremenu koje je došlo poslije modernizma.

Evo kako se modernizam reflektirao na književnost:

Modernistički pisci često su eksperimentirali s formom pisanja, uključujući fragmentaciju naracije, nelinearnu strukturu, montažu i povremeno korištenje unutarnjeg monologa.

Osim toga, modernizam je donio i unutarnju perspektivu. Pisci su istraživali unutarnje monologe, struje svijesti i duboko osobne refleksije likova. Virginia Woolf, u romanu “Gospođa Dalloway”, izuzetno je jasno prikazala složenost ljudske psihologije i unutarnje živote svojih likova.

Modernistički pisci koristili su bogatstvo stilskih tehnika, uključujući simbolizam, impresionizam, ekspresionizam i surrealističke elemente kako bi izrazili svoje ideje.

Modernistički romani često su nelinearni i nekonvencionalni u pogledu pripovijedanja. Vrijeme može biti fragmentirano, a priča može preskakati između različitih vremenskih razdoblja.

Modernizam je često istraživao univerzalne teme kao što su identitet,otuđivanje, usamljenost, propadanje tradicije i traženje smisla u svijetu.

Ekspresionistički elementi često su se pojavljivali u modernističkim djelima, ističući emocionalne i psihološke aspekte likova i priče.

Pisci su tražili slobodu izražavanja i izbjegavanje konvencionalnih normi i konvencija. Nastojanje da se razbije konvencionalna struktura nije ograničeno samo na naraciju. Pjesnici poput T.S. Eliota i Ezra Pounda istraživali su nove forme i stilove pisanja, koristeći fragmente, simbole i jezičke igre kako bi prenijeli svoje ideje i emocije.

Jedna od karakteristika modernističke književnosti bila je fragmentacija. Djela su često bila isprekidana, nelinearna i nejasna, odražavajući tako fragmentirane i konfliktne aspekte života u to vrijeme. 

Autori poput Jamesa Joycea (u djelima kao što su “Uliks”) i Williama Faulknera (posebno u romanima kao što je “Zvuk i bijes”) eksperimentirali su sa vremenom i prostorom, pomažući čitateljima da dožive svijet iz različitih perspektiva.

Često su koristili intertekstualne reference i aluzije na druga književna djela kako bi obogatili svoja djela i dodali dublje slojeve značenja.

Ove su značajke samo neki od ključnih aspekata književnih djela modernizma. Važno je napomenuti da su modernistički autori eksperimentirali na različite načine, pa se svako djelo može razlikovati u svojim pristupima i temama.

lovac u žitu
FOTO: SHUTTERSTOCK

Evo i nekih poznatih primjera modernizma u književnosti:

  • “Uliks” – James Joyce
  • “Gospođa Dalloway” – Virginia Wolf
  • “Veliki Gatsby” – F. Scott Fitzgerald
  • “Zvuk i bijes” – William Faulkner
  • “Nagrada” – Jean-Paul Sartre
  • “Lovac u žitu” – J.D. Salinger
  • “Sunce se ponovno rađa” – Ernest Hemingway

Modernizam u arhitekturi

Modernizam u arhitekturi i građevinama označava radikalne promjene u dizajnu i konstrukciji koje su se odvijale tijekom 20. stoljeća. 

Evo nekoliko ključnih značajki arhitekture i građevina u modernizmu:

1. Minimalizam

Modernističke građevine obično su karakterizirane jednostavnim i čistim linijama. Odbijaju suvišne ukrase i ornamente, naglašavajući funkcionalnost i jednostavnost.

2. Upotreba novih materijala

Modernizam je uveo korištenje novih materijala poput čelika, stakla i betona. Ovi materijali omogućili su izgradnju visokih i funkcionalnih građevina.

3. Funkcionalnost

Modernistički arhitekti postavili su naglasak na funkcionalnost. Građevine su često projektirane kako bi zadovoljile specifične potrebe i svrhe, bez nepotrebnih dodataka.

4. Otvaranje prema prirodi

Velike staklene površine često su se koristile kako bi se omogućio unos prirodne svjetlosti i povezanost s okolinom. Ovo je bio odgovor na urbanizaciju i rast gradova.

5. Geometrija i apstrakcija

Modernističke građevine često su koristile geometrijske oblike i apstraktne kompozicije. Kubistički i apstraktni stilovi bili su popularni.

6. Horizontalne i vertikalne linije

Modernizam je često koristio horizontalne i vertikalne linije kako bi stvorio ravnotežu i harmoniju u dizajnu.

7. Otvoreni prostori

Koncept otvorenih prostora bio je važan u modernističkoj arhitekturi. Građevine su često imale otvorene planove kako bi stvorile osjećaj prostranosti i slobode.

8. Inovacije u konstrukciji

Modernizam je donio brojne inovacije u konstrukciji, uključujući povećanu upotrebu čeličnih okvira, armiranog betona i drugih tehnologija.

9. Održivost

Unatoč naglasku na funkcionalnosti, modernizam je također promovirao održivost i učinkovitu uporabu resursa.

10. Izazov tradicije

Modernistička arhitektura često se suprotstavljala tradicionalnim konvencijama i estetikama, pokušavajući stvoriti nešto potpuno novo i suvremeno. Poznat je i Henry Moore sa svojom modernističkim betonskim kiparstvom.

Ovo su samo neke od značajki koje su definirale modernističku arhitekturu i građevine. Modernizam je oblikovao urbanu pejzažu i građevinski dizajn tijekom 20. stoljeća i ostavio dubok i trajan utjecaj na arhitekturu širom svijeta.

Sydney opera
FOTO: SHUTTERSTOCK

Evo nekoliko primjera modernizma u arhitekturi:

  • Eiffelov toranj – Gustave Eiffel
  • Seagram Building – Ludwig Mies van der Rohe
  • Operna kuća Sydney – Jørn Utzon
  • Guggenheim muzej – Frank Lloyd Wright
  • Fallingwater – Frank Lloyd Wright

Modernizam u likovnoj umjetnosti

Likovna djela modernizma obuhvaćaju različite stilove, pristupe i tehnike koje su oblikovale umjetničku scenu 20. stoljeća. 

Evo nekoliko ključnih značajki likovnih djela modernizma:

1. Eksperimentacija s oblikom i stilom

Modernističku umjetnost karakterizira snažna sklonost eksperimentiranju s formom, oblikom i stilom. Umjetnici su često tražili nove načine izražavanja i izbjegavali tradicionalne konvencije.

2. Apstrakcija

Apstraktna umjetnost postala je ključna karakteristika modernizma. Umjetnici su se udaljili od figurativnog prikaza i istraživali apstraktne oblike, linije i boje kako bi izrazili emocije i ideje.

3. Upotreba novih materijala

Umjetnici su počeli koristiti nove materijale poput aluminija, stakla, čelika i akrila kako bi stvarali svoja djela. To je omogućilo potpuno nove mogućnosti izražavanja.

4. Minimalizam

Minimalistička umjetnost naglašava jednostavnost i redukciju elemenata na osnovne oblike i boje. Ova estetika naglašava čistoću dizajna.

5. Ekspresionizam

Ekspresionizam je naglašavao emocionalni izraz i često prikazivao izobličene i dramatične likove i scene.

6. Surrealizam

Surrealistička umjetnost istraživala je nadrealne i nesvjesne aspekte ljudske psihe. Prikazi su često bili nadrealni i puni simbolike.

7. Kubizam

Kubizam se temelji na fragmentaciji objekata i lica na geometrijske oblike. Umjetnici poput Pabla Picassa i Georgesa Braquea bili su poznati po ovom stilu.

8. Dadaizam

Dadaisti su odbacivali tradicionalne konvencije i stvarali anti-umjetnost. Njihova djela često su bila ironična i subverzivna.

9. Kolorizam

Modernistička umjetnost istraživala je upotrebu boja kao izraza i komunikacije emocija. Boje su često bile svijetle i kontrastne.

10. Kritika društva

Mnoga likovna djela modernizma bila su kritička prema društvenim, političkim i kulturološkim promjenama tog vremena. Umjetnici su često izražavali svoje stavove i proteste kroz svoja djela.

11. Interdisciplinarnost

Modernizam je poticao suradnju između različitih umjetničkih disciplina, uključujući slikarstvo, skulpturu, arhitekturu, glazbu i književnost.

12. Inovacija u tehnikama

Umjetnici su razvijali nove tehnike, poput drip tehnike u slikarstvu (korištenje kapi boje na platnu) ili kolaža.

Ove značajke čine modernizam vrlo raznolikim i dinamičnim pokretom u svijetu likovne umjetnosti. Umjetnici su istraživali nove horizonte i postavili temelje za mnoge buduće umjetničke pravce i stilove.

krik
FOTO: SHUTTERSTOCK

Evo nekoliko poznatih djela u likovnoj umjetnosti:

  • “Avignonske dame” (“Les Demoiselles d’Avignon”) – Pablo Picasso
  • “Fountain” – Marcel Duchamp
  • “Kompozicija sa crvenim, plavim i žutim” – Piet Mondrian
  • “Scream” (“Krik”) – Edvard Munch
  • “Broadway Boogie Woogie” – Piet Mondrian

Modernizam u filmu

Modernizam u filmu karakteriziran je različitim eksperimentima u naraciji, stilu, montaži i tehnikama snimanja. To je uključivalo uvođenje inovativnih pristupa snimanju, korištenje isprekidane montaže, upotrebu kontrastnih svjetlosnih efekata i izobličenih kulisa i mnogo toga drugog. 

Evo 10 primjera filmova koji su odražavali modernističke tendencije:

  • “Sunrise: A Song of Two Humans” (1927) – Režirao F.W. Murnau, ovaj nijemi film ističe se po svojoj inovativnoj uporabi kamere i montaže te prelazi granice tradicionalnog narativa.
  • “Napoleon” (1927) – Abel Gance epohalni film “Napoleon” koristio je različite formate slike, uključujući tripl-ekran tehnologiju, kako bi stvorio jedinstveno iskustvo.
  • “Un chien andalou” (1929) – Luis Buñuel i Salvador Dalí stvorili su ovaj kratki film koji je pun simbolike i apsurdnosti. Film je predstavljao surrealistički pristup kinematografiji.
  • “Citizen Kane” (1941) – Režirao Orson Welles, ovaj film često se smatra jednim od najvažnijih u povijesti kinematografije zbog svoje inovativne upotrebe kamere i montaže.
  • “Breathless” (1960) – Jean-Luc Godardov film “Breathless” pionirski je primjer francuske novoga vala. Kombinira eksperimentiranje s narativom, brzu montažu i prirodne dijaloge.
  • “Last Year at Marienbad” (1961) – Režirao Alain Resnais, ovaj film karakterizira nekonvencionalna naracija, ponavljajući prizori i kompleksna struktura koja ostavlja mnogo na interpretaciju gledatelja.
  • “Persona” (1966) – Ingmar Bergmanov film “Persona” istražuje identitet i psihološke dubine likova kroz složene montažne tehnike.
  • “2001: A Space Odyssey” (1968) – Stanley Kubrickova epohalna znanstveno-fantastična saga kombinira inovativne vizualne efekte s minimalističkom naracijom kako bi istražio duboka filozofska pitanja.
  • “Blade Runner” (1982) – Ridley Scott futuristički film “Blade Runner” kombinira neo-noir estetiku s vizualno bogatom predstavom budućnosti, istražujući pitanja identiteta i moralnosti.
  • “Pulp Fiction” (1994) – Quentin Tarantino donosi modernistički pristup pričanju priča kroz nekronološku naraciju i nekonvencionalne likove.
space odyssey
FOTO: SHUTTERSTOCK

Ovi filmovi predstavljaju različite aspekte modernizma u kinematografiji, uključujući eksperimentiranje s naracijom, stilom, montažom i temama, te su ostavili dubok i trajan utjecaj na filmsku umjetnost.

Modernizam u glazbi

Glazba u modernizmu donijela je značajne promjene u pristupu komponiranju, izvođenju i slušanju glazbe. 

Evo nekoliko ključnih značajki glazbe u modernizmu:

1. Atonalnost

Modernistička glazba često je atonalna, što znači da nema jasnu tonalnu hijerarhiju ili tonalni centar. To rezultira disonantnim i harmonijski kompleksnim zvucima.

2. Disonancija

Umjetnici su često koristili disonantne intervala i akorde kako bi stvorili napetost i izrazili emocionalne nijanse.

3. Eksperimentiranje s ritmom

Modernistička glazba istraživala je različite ritmičke obrasce, uključujući poliritmiju (kombinaciju različitih ritmičkih uzoraka) i nelinearnu ritmičku strukturu.

4. Ekspresionizam

Glazbeni ekspresionizam naglašava emocionalni izraz, često koristeći ekstremne dinamičke kontraste i dramatičke izvedbe.

5. Upotreba novih instrumenata

Modernisti su često eksperimentirali s novim glazbalima i elektroničkim uređajima kako bi stvorili nove zvukove. To je uključivalo upotrebu sintisajzera, trakastih magneta i drugih elektroničkih sredstava.

6. Izazov tradicije

Modernistička glazba često se suprotstavljala tradicionalnim konvencijama i formama, poput sonate ili simfonije.

7. Minimalizam

Minimalistička glazba koja se razvila krajem 20. stoljeća također se može smatrati dijelom modernističkog pokreta. Ova glazba koristi ponavljajuće uzorke i jednostavne strukture.

8. Kombinacija umjetnosti i glazbe

Modernizam je poticao suradnju između glazbenika i drugih umjetnika, kao što su slikari, plesači i redatelji.

9. Autorski izraz

Umjetnici su često naglašavali svoj osobni izraz i individualnost kroz svoja glazbena djela.

10. Atipični oblici

Modernistička glazba često je koristila atipične oblike, kao što su slobodni oblik, serijalna glazba i skladbe bez jasnih formalnih struktura.

11. Mikrotonalnost

Ponekad su umjetnici koristili mikrotonalne intervala (intervali manji od polutona) kako bi stvorili specifične zvučne efekte.

Ove značajke čine modernističku glazbu vrlo raznolikom i izazovnom za slušatelje. Modernizam je pružio prostor za eksperimentiranje i inovacije u glazbi, otvarajući vrata različitim glazbenim pravcima i stilovima 20. stoljeća.

Evo 10 primjera modernizma u glazbi:

  • “The Rite of Spring” (1913) – Igor Stravinsky: Ovo djelo je često smatrano prekretnicom u povijesti glazbe. Stravinsky je eksperimentirao s disonantnim harmonijama i ritmičkim inovacijama koje su šokirale publiku.
  • “4’33” (1952) – John Cage: Ovo je kontroverzno djelo sastavljeno od četiri minute i trideset tri sekunde tišine. Cage je istraživao koncept tišine kao glazbe i potaknuo razmišljanje o prirodi zvuka.
  • “Threnody to the Victims of Hiroshima” (1960) – Krzysztof Penderecki: Penderecki je stvorio ovu disonantnu kompoziciju koja je evocirala strahote atomske bombe i bila je izraz modernističkog eksperimentiranja s tonalnošću i zvukovima.
  • “Appalachian Spring” (1944) – Aaron Copland: Copland je u ovom djelu eksperimentirao s američkim folklornim temama i stvorio skladbu koja je istraživala identitet Amerike.
  • “In C” (1964) – Terry Riley: Ovo djelo je jedno od prvih primjera minimalističke glazbe i predstavlja eksperimentiranje s ponavljajućim glazbenim uzorcima.
  • “Lontano” (1967) – György Ligeti: Ligeti je poznat po svojim modernističkim skladbama koje istražuju kompleksne harmonije i zvukove.
  • “Music for 18 Musicians” (1976) – Steve Reich: Ova skladba je još jedan primjer minimalističke glazbe koja koristi ponavljajuće uzorke i ritmičke inovacije.
  • “Gesang der Jünglinge” (1955-1956) – Karlheinz Stockhausen: Stockhausen je bio pionir elektronske glazbe, a ovo djelo koristi elektroničku obradu zvuka kako bi stvorilo inovativnu i eksperimentalnu glazbu.

Ovi primjeri ilustriraju raznolikost modernističke glazbe i njezine tendencije eksperimentiranja s glazbenim elementima i izražavanja.